Novi ZagrebGrad preko Save, od Trnskog do Sloboštine

Novi Zagreb ukratko

• Do Trga ZET-om35 min
• Do centra zračnom linijom4,3 km
• Stanovnici obiju četvrti (2021.)¹⁰119.815
• Površina obiju četvrti^6,779,2 km²

Gdje je Novi Zagreb

Novi Zagreb dio je grada južno od Save. Službeno nije jedna jedinica: Statutom Grada Zagreba od 14. prosinca 1999. podijeljen je na dvije gradske četvrti, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad, koje dijeli Avenija Većeslava Holjevca.^1,2,3 Zapadna četvrt ima 16 mjesnih odbora, istočna 11, a nijedan se ne zove Novi Zagreb.^8,9 Službenih granica kvarta nema. Ovaj vodič opisuje Novi Zagreb u cjelini, a jezgrom zovemo planirana naselja Kajzericu, Savski gaj, Trnsko, Siget, Lanište i Remetinec na zapadu te Središće, Zapruđe, Utrine, Sopot, Travno, Dugave i Sloboštinu na istoku. To je naša podjela, ne službena.^8,9,3

Zapadna četvrt ima 6.263,87 ha i 63.917 stanovnika, a istočna 1.654,33 ha i 55.898 stanovnika (2021.).^6,7,10 Zajedno zauzimaju oko 79,2 km², otprilike osminu grada. Istočna je gušće naseljena, s oko 3.380 stanovnika po km², a zapadna ima oko 1.020.^6,7,2,3 Na rubu zapadne četvrti su sela poput Lučkog, Odre i Male Mlake, koja su i danas zasebna statistička naselja, dok su novozagrebačka naselja dio naselja Zagreb.^3,10

Za i protiv: život u Novom Zagrebu

Kakav je život u Novom Zagrebu

Osnovna jedinica planiranja bio je mikrorajon, ubrzo nazvan stambena zajednica: cjelina od 8.000 do 12.000 stanovnika čiju je veličinu određivala osnovna škola, kako djeca do nje ne bi morala prelaziti široku cestu. Svaka je imala svoje trgovine i usluge, a između zajednica vodile su brze ceste.^11,12,13 Model je bio funkcionalistički i oslanjao se na CIAM i Atensku povelju iz 1933., s njezinim načelima sunca, svjetla, zraka i zelenila.^11,12

Stanovi su se velikim dijelom gradili industrijski. Jugomontovim montažnim sustavima Ju-60 i Ju-61, prozvanima „limenke”, početkom šezdesetih podignuti su Remetinečki gaj i Zapruđe.^20,16 Kasnija naselja mijenjala su pristup. Borislav Doklestić, kojeg citira Korak u prostor, opisuje put od neutralnog, otvorenog rasporeda Zapruđa, preko Mamutice kao jednog velikog bloka koji oslobađa zelenilo, do poluprivatnih dvorišta Dugava i Sloboštine, oktogona Ivana Čižmeka u Dugavama i pješačke ulice Radovana Delallea u Sloboštini.¹⁵

Novi Zagreb ima i neplanirane poslijeratne zone obiteljskih kuća, poput Trokuta, Podbrežja i dijela Savskog gaja, te stara sela Blato, Hrelić, Jakuševec, Sveta Klara i Botinec.^14,1 Izgrađen je tek dio plana. U šezdesetima i sedamdesetima stanovnici su se najviše žalili na manjak kulturnih i društvenih sadržaja, a budući da radna mjesta nisu bila planirana, Novi Zagreb često se zvao gradskom „spavaonicom”.^14,49 Za istočnu četvrt Grad piše da se od drugih izdvaja zelenim površinama, parkovima i dječjim igralištima, kojima se pri uređenju posvećivala posebna pažnja.⁵

Prema sjećanjima Mladena Klemenčića u Vijencu, u Trnsko su se u šezdesetima useljavale uglavnom mlade obitelji s djecom iz svih krajeva Hrvatske, kojima je to većinom bio prvi vlastiti dom. Tvorničkih radnika bilo je najmanje, a službenika, tehničara, inženjera, učitelja, novinara, časnika i umjetnika mnogo.¹³

Novi GUP, o kojem je Zagreb.info pisao u listopadu 2025., modernistička naselja Trnsko i Siget štiti od nove stambene gradnje i ondje dopušta samo nove javne i komunalne zgrade.⁴⁴ U Podbrežju Grad gradi naselje po zagrebačkom modelu stanogradnje: radovi su počeli u rujnu 2016., a prva faza, četiri zgrade sa 608 stanova, dovršavala se u srpnju 2018. Stanovi se mogu unajmiti, kupiti ili dobiti s liste prvenstva.⁴⁵

Trnsko

Prvo novozagrebačko naselje planirano i izgrađeno kao cjelina, prema planu Zdenka Kolacija, Mirka Maretića i Josipa Uhlika. Prve su zgrade useljene 1961.^12,53,13

Zapruđe

Građeno od 1963. do 1968. za 10.000 ljudi, s „limenkama”, zgradama obloženima aluminijskim limom.^16,52

Siget

Ovdje su golema stambeno-poslovna zgrada Super Andrija (1972.–1973.) Miroslava Catinellija i crkva Svetog Križa.^21,48

Središće

Naselje istočno od Velesajma i sjeverno od Avenije Dubrovnik. Prema Kristianu Strukiću, jedino je čije ime nije stari toponim: trebalo je biti „središte” Novog Zagreba.¹⁴

Odakle ime Novi Zagreb

U gradskim planovima s kraja pedesetih i iz šezdesetih područje južno od Save zvalo se Južni Zagreb.^1,11,12,13 Prema Tihomiru Jukiću, odmah nakon Drugoga svjetskog rata Novim Zagrebom zvao se novi dio grada između pruge i Save, današnje Trnje, sjeverno od rijeke. Jukić navodi i svjedočenje urbanista Mirka Maretića: imenom Južni Zagreb planeri su htjeli da se Zagreb razlikuje od Beograda, ali je ime Novi Zagreb ipak prevladalo.¹¹

Južno od Save ime se najprije odnosilo na jedno naselje. Trnsko je građeno kao „mikrorajon Novi Zagreb I i II”, a u veljači 1964. preimenovano je u Stambenu zajednicu Trnsko.^12,13 Za cijelo područje ime se neformalno koristi od 1963., a službeno je postalo ime općine sredinom sedamdesetih.^15,16,12

Imena naselja većinom su stari toponimi sa starih karata; iznimka je Središće.¹⁴ Branimir Brgles u časopisu Hrvatski jezik više imena veže uz staru, razgranatu Savu: Siget dolazi od mađarskog sziget (otok), Zapruđe od za + prud (pješčani nanos), Sopot od riječi sopot (vodeni tok, izvor, slap), a Blato je doslovno blato. Jakuševec povezuje s imenom Jakuš (Jakov), a Ježdovec s imenom Jezdo (lat. Egidius).^47,52

Novi Zagreb kroz povijest

Na ravnici južno od Save nađeni su ostaci iz rimskog doba.¹ Župa svetog Marka u današnjem Jakuševcu spominje se u popisu župa iz 1334., a sela Buzin, Otok, Jakuševec i Hrelić stoljećima su starija od novog grada.^5,1 Na prvom sustavnom popisu 1857. u selima današnje zapadne četvrti stalno je živjelo jedva 2.000 ljudi, a 1953. ni 7.000.⁴ Razvoju južne obale pomogao je željezni Savski most iz 1892.⁴

Formalno je grad počeo prelaziti rijeku 23. prosinca 1949., kad su mu pripojeni dijelovi mjesnih odbora Remetinec i Gaj.⁴ Gradonačelnik Većeslav Holjevac (1952.–1962.) potaknuo je širenje grada južno od Save, a često ga zovu ocem Novog Zagreba.^18,54 Na zapadu su najprije izgrađeni Brodarski institut i Velesajam. Velesajamska cesta, današnja Avenija Dubrovnik, otvorena je 1955., a novi Velesajam 7. rujna 1956.^4,11,16,23

Prva novozagrebačka naselja, Remetinečki gaj i Savski gaj, nastala su krajem pedesetih, a za početak se uzima sjeverni dio Savskog gaja iz 1957.^13,1 Most slobode otvoren je 1959., a prvi stanari uselili su se u Trnsko 1961.^25,13 Plan Južnog Zagreba iz 1962., koji je izradio tim Urbanističkog zavoda pod vodstvom Zdenka Kolacija, predviđao je oko 250.000 stanovnika u otprilike 25 stambenih zajednica.^14,11,19 Nizozemski arhitekt Jacob Bakema 1965. predložio je projekt središta Južnog Zagreba, koji nije izgrađen.^11,15,22 Konačan oblik dali su Urbanistički program Zagreba, prihvaćen 1965., i GUP iz 1971., s blokovima zelenila, javnim zgradama i prometnicama između naselja.^1,11,19

Nakon Trnskog i Zapruđa nicali su Siget, Utrine, Sopot, Travno, Dugave, Sloboština i Lanište.^14,5 Most mladosti otvoren je za automobile 2. studenoga 1973., a Jadranski most 1981.^26,24 Od sredine sedamdesetih do kraja 1990. postojala je Općina Novi Zagreb.^4,5,15 Tramvaj je Savu prvi put prešao 25. studenoga 1979., a novozagrebački tramvajski prsten zatvoren je 29. studenoga 1985.^26,27,28

U Blatu se od 1985. gradila sveučilišna bolnica, velikim dijelom od samodoprinosa građana, ali investitor je krajem 1992. ostao bez novca i zgrada je ostala nedovršena.^37,1 Od 2007. do 2010. otvoreni su Avenue Mall, Arena Zagreb, nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti i Arena Centar.^32,31,34,33

1. 1334.Župa svetog Marka u današnjem Jakuševcu spominje se u popisu župa.^5,1
2. 1949.Dijelovi Remetinca i Gaja 23. prosinca pripajaju se gradu.⁴
3. 1956.Na desnoj obali Save 7. rujna otvara se novi Velesajam.^23,22
4. 1959.Most slobode otvara se 2. rujna.²⁵
5. 1961.Useljavaju se prve zgrade Trnskog.¹³
6. 1962.Plan Južnog Zagreba predviđa grad za oko 250.000 ljudi.^14,11
7. 1965.Jacob Bakema predlaže projekt središta Južnog Zagreba, koji neće biti izgrađen.^11,15,22
8. 1973.Most mladosti otvara se za automobile 2. studenoga.²⁶
9. 1974.–1975.Osniva se Općina Novi Zagreb, koja postoji do kraja 1990.^4,5,15
10. 1979.Tramvaj 25. studenoga prvi put prelazi Savu, linija 7 do Sopota.²⁶
11. 1985.Pruga preko Jadranskog mosta 29. studenoga zatvara tramvajski prsten.^27,28
12. 1999.Statut Grada 14. prosinca dijeli Novi Zagreb na dvije gradske četvrti.^2,3
13. 2009.Muzej suvremene umjetnosti seli u novu zgradu na Aveniji Dubrovnik.³⁴
14. 2026.Sarajevska cesta s tramvajskom prugom otvara se 2. listopada; tramvaji njome još ne voze.^41,42

Što vidjeti u Novom Zagrebu

• Zagrebački velesajam

  Otvoren 7. rujna 1956., između Avenije Dubrovnik i Hipodroma; prvi urbanistički raspored napravio je arhitekt Marijan Haberle.^23,22 Prema Portalu Novosti, sovjetski i kineski izlagači ondje su 1956. podigli vlastite paviljone.²³ Prema dokumentu Grada iz 2015., Velesajam je zaštićena kulturno-povijesna cjelina.²² Grad je 2025. predstavio plan kongresnog centra s dvoranom za 2.500 mjesta; gradnja je planirana od 2027., a otvorenje početkom 2029.⁴³

• Most slobode

  Otvoren 2. rujna 1959. prema projektu Krunoslava Tonkovića: vrlo plitak čelični luk visok 7,36 m na rasponu od 100 m.^25,24 Gradnja se požurivala i zato što je most trebao prenijeti vodovod iz bunara u Maloj Mlaki na lijevu obalu; između nosača prolaze četiri vodovodne cijevi.²⁴

• Bundek

  Jezero je nastalo iskopom šljunka za Most slobode i nova naselja, a park se proteže od Mosta slobode do Mosta mladosti.^35,5 Ima 545.000 m², veliko jezero s čuvanom plažom ljeti, malo jezero ostavljeno kao prirodno stanište i pozornicu na vodi s gledalištem za oko 2.500 ljudi.³⁵ Prema Crnobrnji, Bundek je od 1980-ih bio zapušten.²⁴

• Hipodrom

  Na obali Kajzerice. Danas zauzima 47 ha, a izvorno je imao 65 ha. Ima travnatu galopsku stazu od 1.600 m, pješčanu stazu za trening od 1.550 m i šljunčanu kasačku od 1.000 m; izvorne travnate staze od 2.400 m više nema. Planiran je u sklopu projekta Olimpijskog centra Hrvatske iz 1947., a staze su otvorene 1950.^36,1 Prema novom GUP-u, prostor Hipodroma prelazi u rekreacijsku zonu bez gradnje.⁴⁴

• Muzej suvremene umjetnosti

  Avenija Dubrovnik 17, na raskrižju s Avenijom Većeslava Holjevca. Projekt Igora Franića izabran je između 85 radova, a kamen temeljac položen je 17. studenoga 2003.^34,50 Franić je želio da otvoreno prizemlje bude „dnevni boravak Novog Zagreba”.³⁴

• Arena Zagreb

  Uz Lanište, izgrađena 2008. za Svjetsko rukometno prvenstvo, u javno-privatnom partnerstvu s Ingrom. Prvu utakmicu, Hrvatska – Rusija, 27. prosinca 2008. gledalo je 15.200 ljudi. Arena i Vlada opisuju je kao najveću sportsku dvoranu u Hrvatskoj.^30,31

• Crkva Svetog Križa, Siget

  Župa je osnovana 3. kolovoza 1967. i vode je franjevci. Od 1971. do 1982. bogoslužje se održavalo u drvenoj baraci; prema Nadbiskupiji, crkva i samostan građeni su od 1971. do 1977., a crkva je posvećena 15. svibnja 1983.⁴⁸ Grad je opisuje kao najveću crkvu sagrađenu u Hrvatskoj u posljednjih pola stoljeća, s mjestom za do 3.500 vjernika.⁴

• Mamutica

  Blok 6 u Travnom, djelo Đure Mirkovića i Nevenke Postružnik (1973.–1976.). Prema Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, s 1.169 stanova bila je najveća zgrada u Jugoslaviji i prva izgrađena primjenom prostornih oplata.²⁰

Jeste li znali?

• 1Televizija Zagreb otvorenje Velesajma 7. rujna 1956. prenosila je uživo. Prema samom Velesajmu, bio je to njezin prvi izravni prijenos.²³
• 2Prema sjećanjima Mladena Klemenčića, pokraj zgrada Trnskog prolazio je kolosijek do Velesajma, a dio stanara sobe je iznajmljivao gostima sajma, pa je u naselju radio i turistički ured.¹³
• 3Večernji list pisao je 2009. da Muzej suvremene umjetnosti stoji ondje gdje su stanari obližnjih nebodera u divljim vrtovima uzgajali kupus, mrkvu i grah.³⁴
• 4Prema povijesti same knjižnice, ogranak u Zapruđu, otvoren 1973. na poticaj pjesnika Vjekoslava Majera, bio je prvi ogranak gradske knjižnice preko Save. U samo 88 m² imao je najviše članova u gradu, 5.275.¹⁶
• 5Centar za kulturu Novi Zagreb, osnovan 5. svibnja 1977., prema vlastitoj je stranici dugo bio jedina ustanova kulture u Novom Zagrebu, a u Domovinskom ratu u njegovu je prostoru bio krizni stožer Novog Zagreba.⁴⁹

Svakodnevica u Novom Zagrebu

Najam u Novom Zagrebu

Susjedni kvartovi

• SigetVodič kroz kvart
• TrnskoVodič kroz kvart
• SopotVodič kroz kvart
• SredišćeVodič kroz kvart
• KajzericaVodič kroz kvart
• Savski gajVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Novi Zagreb – zapad i Brezovica
• Usporedi četvrti: Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok
• Usporedi četvrti: Novi Zagreb – zapad i Podsused – Vrapče
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život u Novom Zagrebu