LjubljanicaObiteljske kuće, škola iz 1948. i tramvaji preko potoka

Ljubljanica ukratko

• Do Trga ZET-om30 min
• Do centra zračnom linijom3,8 km
• Stanovnici (2021.)²2.916
• Površina²31 ha

Gdje je Ljubljanica

Centar za kulturu Trešnjevka Ljubljanicu ubraja u manje trešnjevačke kvartove, s potokom Črnomercem kao istočnom granicom.¹⁰ Službeno je u gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever i gotovo se poklapa s mjesnim odborom Ljubljanica, jednim od deset odbora osnovanih u toj četvrti u veljači 2009.^1,2 Granica odbora na zapadu ide potokom Kustošakom i Golikovom, na sjeveru Baštijanovom, na istoku Fallerovim šetalištem uz potok, a na jugu granicom četvrti na Zagrebačkoj aveniji.^3,10 Kvart je ime iz svakodnevnog govora i nema službenu granicu.

Okretište Ljubljanica, spremište Remiza i dio Ozaljske ulice s brojevima 91–105H pripadaju susjednom mjesnom odboru Pongračevo, s druge strane potoka.^4,10 Ondje je i stambeni toranj Ljubljanica u Ozaljskoj 93, koji je projektirao Slavko Jelinek. Iako nosi ime kvarta, po službenom popisu ulica stoji u Pongračevu.^28,4 Zapadno od Golikove je Voltino, s kojim Ljubljanica ima zajedničku župu.¹⁷

Za i protiv: život na Ljubljanici

Kakav je život na Ljubljanici

Župa koju Ljubljanica dijeli s Voltinom razlikuje ta dva naselja po gradnji: na Ljubljanici su pretežno obiteljske kuće, a u Voltinom stambene zgrade. Centar za kulturu Trešnjevka piše o mirnim, uskim ulicama s obiteljskim kućama.^17,10 Na popisu 2011. mjesni odbor imao je 3.205 stanovnika u 1.292 kućanstva i 1.642 stana, a 2021. 2.916 stanovnika na 31 hektaru.^5,2

Prema Mapiranju Trešnjevke, kvart se počeo urbanizirati kad je sredinom tridesetih tramvaj stigao do gradske granice i Ljubljanice.⁶ Glavna ulica zove se samo Ljubljanica.⁴ Prema istom izvoru, dio te ulice služi kao produžetak tramvajskog okretišta: njome putnici iz grada idu kući ili dalje prema Rudešu i Voltinom. S malim kućama, trgovinama i kafićima to je tipično središte predgrađa, kakvih je u Zagrebu sve manje.⁶

Nekoliko ulica u mjesnom odboru zove se po planinama, među njima Bilogorska, Dinarska, Fruškogorska, Majevička, Mosorska, Psunjska i Velebitska.⁴ Mapiranje Trešnjevke zabilježilo je i tragove starijeg kvarta: kuću starosjedilaca u Svetoivanskoj (snimljenu 2013.), stari natpis u Garićkoj koji podsjeća na nekadašnje prvomajske proslave i biciklistički servis Gigant, koji je tada već desetljećima radio u Svetoivanskoj.⁶ Na uglu Ljubljanice i Dinarske zabilježilo je staru Dioninu trgovinu, tada jednu od posljednjih trgovina u gradu bez samoposluživanja, s klasičnom tezgom.⁶

Odakle ime Ljubljanica

Izvori koje smo pregledali ne objašnjavaju odakle ime Ljubljanica i nijedan ga ne povezuje s Ljubljanom ni sa slovenskom rijekom Ljubljanicom.^6,1,10,17 Prema Mapiranju Trešnjevke, na starim je kartama na ovom mjestu bilo selo zapisano kao Lublanicza.⁶

Ime nije došlo ni od Ljubljanske ceste, današnje Zagrebačke avenije. Ta je cesta uglavnom izgrađena između 1949. i 1953., a selo se u zapisima spominje stoljećima ranije.^8,7,1

Ljubljanica kroz povijest

Potok Črnomerec bio je granica posjeda Gradeca i Kaptola i zapadna granica Zagreba, a Ljubljanica je odmah zapadno od njega.^1,10 Grad Zagreb piše da se selo Ljubljanica, južno od starijeg naselja Črnomerec, u pisanim dokumentima spominje od sredine 18. stoljeća, s deset kućanstava koja su živjela od vinogradarstva.¹ Mapiranje Trešnjevke, oslanjajući se na monografiju Crvena Trešnjevka iz 1982., navodi i starije zapise: 1557. Gradec je tamošnje kmetove posudio Kaptolu za rad u vinogradima na obroncima Medvednice, 1606. posudio mu je Ljubljanicu na sedam godina, a 1615. u selu je zapisano deset obitelji.⁷

Prema Mapiranju Trešnjevke, selo je do 1945. bilo na rubu grada, od kojega ga je dijelila mitnica.⁶ Krajem četrdesetih Ljubljanica je pripadala tadašnjoj općini Vrapče i nije imala vodovoda ni kanalizacije.¹¹ Naselja zapadno od Črnomerca pripadala su općini i župi Vrapče do šezdesetih, pa su se sprovodi održavali u Gornjem Vrapču.⁶ Kanalizacija je uvedena 1954., a vodovod u lipnju 1955.¹¹

Škola je otvorena 1948. kao VIII. osnovna škola.^12,14 Školske godine 1953./54. imala je 802 učenika, a 21. listopada 1957. počela je raditi u dograđenim prostorijama s 13 učionica i 1.004 učenika.¹¹ Godine 1962. preimenovana je u OŠ Sava Kovačević, a sljedeće školske godine imala je 1.433 učenika u 38 odjela i radila u četiri smjene.^11,13 Velik dio učenika preuzela je 1964. nova škola u susjednom Voltinom.¹³ U noći s 25. na 26. listopada 1964., u poplavi Save, škola je najprije primila evakuirane stanovnike, a onda je voda ušla u prizemlje i nastava se održavala samo na katu.^11,13

Crkve u blizini nije bilo, pa je katolička zajednica početkom sedamdesetih kupila stariju, ali poveću kuću u Subotičkoj 15 i do 1994. u njoj imala kapelu za mise i vjeronauk.^17,18 Župa sv. Leopolda Bogdana Mandića osnovana je dekretom 1978., a posve samostalna postala je u kolovozu 1994.^18,17 Škola je 1991. vratila ime Ljubljanica.^12,13 U ratnim godinama početak nastave pomaknut je s 2. na 9. rujna, a u školu su došli učenici prognanici iz okupiranih dijelova Hrvatske i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.^11,13

1. 1557.Prema zapisu koji navodi Mapiranje Trešnjevke, Gradec posuđuje kmetove s Ljubljanice Kaptolu za rad u vinogradima.⁷
2. 18. st.Prema Gradu Zagrebu, selo Ljubljanica spominje se u pisanim dokumentima od sredine stoljeća.¹
3. 1935.Izgrađena je tramvajska pruga kroz Tratinsku i Ozaljsku. Prema Mapiranju Trešnjevke, tramvaj sredinom tridesetih stiže do Ljubljanice.^1,6
4. 1946.Osnovana je knjižnica, današnja Knjižnica Ljubljanica.¹⁵
5. 1948.Otvorena je škola, tada VIII. osnovna škola.^12,14
6. 1954.–1955.Kvart dobiva kanalizaciju, a u lipnju 1955. i vodovod.¹¹
7. 1964.Poplava Save ulazi u prizemlje škole, koja je prije toga primila evakuirane stanovnike.^11,13
8. 1978.Dekretom je osnovana župa sv. Leopolda Mandića.¹⁸
9. 1991.Škola, od 1962. OŠ Sava Kovačević, vraća ime Ljubljanica.^12,13
10. 2007.Kardinal Josip Bozanić 2. prosinca blagoslivlja novu crkvu u Golikovoj 42.^18,17
11. 2018.Škola dobiva novi krov bez azbesta, energetski obnovljeno pročelje i ulaz bez stuba.^13,14
12. 2024.Župa predstavlja monografiju Svjetionik milosrđa, priču o Ljubljanici i Voltinu.¹⁹

Što vidjeti na Ljubljanici

• OŠ Ljubljanica

  U Svetoivanskoj 33. Zgrada je iz 1948., a sjeverno krilo dograđeno je 1956.^14,11 Od početka 2018. do rujna te godine škola je obnovljena: azbestni krov zamijenjen je novim, pročelje je energetski obnovljeno, ulaz više nema stuba, a dvorana i knjižnica dobile su nove podove.^13,14

• Knjižnica Ljubljanica

  Dječja knjižnica na adresi Ljubljanica 24, na uglu s Dinarskom, ogranak Knjižnica Tina Ujevića.^16,15 Ima samo 30 m², a 2025. imala je 8.463 knjige i 1.735 članova.¹⁵ Na raskrižju ispred knjižnice Grad je platio postavljanje zaštitnih stupića.²³

• Crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića

  U Golikovoj 42, prema projektu arhitektice Silve Kornhauser, koja je 1998. pobijedila na natječaju. Gradnja je počela 12. svibnja 2002.¹⁸ Osam vitraja izradio je akademski slikar i župljanin Marijan Jakubin.¹⁷ Po službenom popisu ulica kućni broj 42 nije u mjesnom odboru Ljubljanica, kojemu od Golikove pripadaju samo neparni brojevi 83–131; župa je zajednička Ljubljanici i Voltinom.^4,17

• Park u Lazinskoj

  Park s dječjim igralištem uz OŠ Ljubljanica, kojemu je mjesna komunalna akcija 2013.–2016. dodala vježbalište za odrasle.²³

Jeste li znali?

• 1Glavna ulica nema riječ „ulica” u imenu. Zove se samo Ljubljanica, pa je knjižnica, primjerice, na adresi Ljubljanica 24.^4,16
• 2Školska knjižnica prvi se put spominje u školskoj kronici 1958., a vodili su je sami učenici.¹²
• 3Škola je 1962./63. imala 1.433 učenika u četiri smjene, a 2025./26. ima 353 učenika u 18 odjela.^13,14
• 4Golikova se nekad zvala Drvinje, a prije toga Kroflinova.^17,18
• 5Prema Mapiranju Trešnjevke, Dinarska se nekad zvala Ulica Crnković Ruže, po djevojci, pristaši partizana, koja je u Drugom svjetskom ratu obješena u toj ulici.⁶

Svakodnevica na Ljubljanici

Najam na Ljubljanici

Susjedni kvartovi

• RemizaVodič kroz kvart
• VoltinoVodič kroz kvart
• StaglišćeVodič kroz kvart
• SrednjaciVodič kroz kvart
• RudešVodič kroz kvart
• HorvatiVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Črnomerec
• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Donji grad
• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Stenjevec
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život na Ljubljanici