RemizaKvart koji je ime dobio po tramvajskom spremištu

Remiza ukratko

• Do Trga ZET-om28 min
• Do centra zračnom linijom3,5 km
• Spremište otvoreno^1,4,91936.
• Kapacitet spremišta^4,9180 tramvaja

Gdje je Remiza

Prema projektu Mapiranje Trešnjevke, Remiza je stara Vurovčica: područje između potoka Črnomerca na zapadu, Ozaljske ulice na sjeveru, Selske ceste na istoku i Zagrebačke avenije na jugu.⁵ Tramvajsko spremište u Ozaljskoj 105 i okretište Ljubljanica uz njega leže uz potok, a zapadnom stranom spremišta prolazi Fallerovo šetalište.^46,5,11

Remiza je u gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever, koja ima deset mjesnih odbora.³⁷ Prema popisu ulica iz 2013., Mošćenička, Veprinačka i Puljska ulica te spremište u Ozaljskoj 105 pripadaju mjesnom odboru Pongračevo, koji pokriva i samo Pongračevo sjeverno od Ozaljske. S druge strane potoka je mjesni odbor Ljubljanica.^34,35,36 Remiza je ime iz svakodnevnog govora i nema službenu granicu.

Za i protiv: život na Remizi

Kakav je život na Remizi

Grad je 1929.–1930. podigao Naselje Istrana i invalida u Mošćeničkoj 2–16 i Veprinačkoj 1–15 prema projektu Ivana Zemljaka.^12,14 Građeno je za izbjeglice iz Istre i Rijeke, koje je pripojila Italija, a uselili su se i ratni invalidi, koji su prema Muzeju susjedstva Trešnjevka činili 30 % stanara.^14,15 Šesnaest tipskih jednokatnica, svaka s četiri do šest stanova, stoji oko duge tratine obrubljene drvećem, a stanova je ukupno devedesetak.^13,14,15 Prema studiji Darje Radović Mahečić iz 1993., stanovi su od jednosobnihJednosoban stanStan s jednom sobom uz kuhinju i kupaonicu, pa su dnevni boravak i spavanje u istoj prostoriji. Za razliku od garsonijere, kuhinja je zasebna.Izvor: Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz POS-a (NN 106/04, 25/06, 121/11), čl. 2., provjereno 19. 10. 2026.Više u pojmovniku s kuhinjskom nišom do trosobnih, a svaki ima prozore na dvije strane.¹³ Open House Zagreb naselje navodi kao zaštićenu graditeljsku cjelinu.¹⁵

U Ozaljskoj 93 stoji stambeno-poslovni neboder Trešnjevačka ljepotica, građen 1967.–1969. prema projektu Slavka Jelineka i Miroslava Pašagića (AGI-46).^21,23 Izgrađen je kliznom oplatom, tehnikom koja se dotad primjenjivala gotovo samo na industrijskim zgradama.^21,23 Prema gradskoj studiji potresnog rizika, ima 23 nadzemna kata i visok je oko 73 metra.²² Mapiranje Trešnjevke nadimak pripisuje novinarki Večernjeg lista Eleni Cvetkovoj, koja ga je tako nazvala kad je neboder dovršen.²³

Odakle ime Remiza

Riječ remiza znači spremište za vozila, primjerice tramvajsko. U hrvatski je stigla iz njemačke riječi Remise, a ona potječe od francuske remise.^2,3 Starije je značenje lovačko: remiza je gustiš u koji se sklanja divljač.^2,3 Lokalni povjesničar Fernando Soprano riječ izvodi iz talijanskog izraza rimessa da carri (spremište kola), a rječnici navode njemačko i francusko podrijetlo.⁴

Nives Opačić u Vijencu piše da je trešnjevačko spremište, za razliku od dubravačkog, dalo ime i okolnom kvartu, a Mapiranje Trešnjevke da se ime Remiza s vremenom ustalilo među ljudima.^1,5 Prema Večernjem listu, i samo se spremište pri otvorenju zvalo Vurovčica, po lokalitetu i obližnjoj ulici.⁹ Spremište stoji na zemljištu koje se nekad zvalo Berek, nedaleko od starog sela Ljubljanice.⁸ Okretište se službeno zove Ljubljanica, iako ga mnogi zovu Remiza.^45,10 Odakle ime Vurovčica, izvori koje smo pregledali ne kažu.

Remiza kroz povijest

Potok Črnomerec bio je granica dvaju posjeda i zapadna granica Zagreba, a zapadni dio današnje četvrti ostao je izvan grada do 1945.⁸ Selo Ljubljanica s druge strane potoka spominje se u pisanim dokumentima od sredine 18. stoljeća.⁸ Ivan Zemljak projektirao je Naselje Istrana i invalida, podignuto 1929.–1930., i školu u Selskoj cesti 95, građenu 1930.–1931. i svečano otvorenu 28. 6. 1932.^12,38

Prvo zagrebačko tramvajsko spremište, iz 1891., bilo je u Savskoj cesti, na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.⁸ S vremenom je postalo pretijesno, dio kola noćio je na ulici, a kad se širila Tratinska, srušena je polovica spremišta.^4,10,11 Godine 1935. ZET je o svom trošku dao izgraditi željeznički nadvožnjak na Tratinskoj i produžio prugu Tratinskom i Ozaljskom do potoka Črnomerca.^4,10 Novo spremište na 18 jutara zemljišta, s dvije armiranobetonske hale za 180 tramvajskih kola, otvoreno je 11. 2. 1936.^1,4,8,9 Prema lokalnom povjesničaru Fernandu Sopranu, na projektu je radio urbanist Vlado Antolić, a lučnu armiranobetonsku konstrukciju radio je sa Zvonimirom Kavurićem, Franjom Bahovcem i Josipom Gauppom.⁴ U ZET-u kažu da su spremište i radionice radili bez prekida i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu.⁹

Pedesetih godina autocesta, današnja Zagrebačka avenija, presjekla je Vurovčicu na dva dijela, a sjeverni je s vremenom postao poznat kao Remiza.^5,6,7 Sjeverni dio ulice Vurovčice preimenovan je u Puljsku, a južni, s druge strane avenije, i danas nosi staro ime.^5,6 Krajem šezdesetih izgrađeni su neboder u Ozaljskoj 93 i sportska dvorana u Veprinačkoj 16, a 1972. uz okretište je otvorena robna kuća Nama.^21,24,31,9 Nama je ondje radila do kasnih devedesetih.³²

Prema Jutarnjem listu, zgradu bivše Name oko 2020. preuzela je tvrtka Immobiliare Jurić i najavila stakleni toranj. Kvart se tome usprotivio, a zgrada je kasnije prešla u vlasništvo tvrtke Zagreb World Center.³² Vijeće četvrti Trešnjevka – sjever tražilo je 2023., u izmjenama GUP-a, da se čestica spremišta prenamijeni u javni park. Grad je odbio: plan predviđa preseljenje spremišta u Jankomir, a dok se to ne dogodi, postojeće spremište mora moći normalno raditi.⁴⁷ Prema Croatia Weeku, Grad je u veljači 2026. ugovorio idejni projekt produžene Ulice Črnomerec, zelenog koridora od gotovo 3,5 km s planiranom tramvajskom prugom između Ozaljske i Horvaćanske.⁴⁹

1. 18. st.Susjedno selo Ljubljanica spominje se u pisanim dokumentima.⁸
2. 1929.–1930.Grad gradi Naselje Istrana i invalida prema projektu Ivana Zemljaka.^12,14
3. 1932.Svečano je otvorena osnovna škola u Selskoj cesti 95, danas OŠ Augusta Šenoe.³⁸
4. 1936.Tramvajsko spremište službeno je otvoreno 11. veljače.^1,4,9
5. 1941.Biskup Josip Lach posvećuje kapelu Corpus Domini u Mošćeničkoj 3.^16,17
6. 1950-ihAutocesta, današnja Zagrebačka avenija, dijeli Vurovčicu na dva dijela.^5,6,7
7. 1954.Dječja dramska družina iz koje će nastati Kazalište Trešnja daje prvu cjelovitu predstavu.¹⁹
8. 1964.Poplava Save oštećuje kapelu Corpus Domini i ulazi u OŠ Ljubljanica.^17,40
9. 1969.Dovršen je neboder Trešnjevačka ljepotica, a sportska dvorana u Veprinačkoj 16 prvi se put koristi.^21,23,24,25
10. 1971.Igra se prvi turnir u malom nogometu nazvan po dvorani, „Kutija šibica”.^26,27
11. 1972.Uz okretište se otvara robna kuća Nama.^31,9
12. 1999.Dovršena je zgrada Kazališta Trešnja.¹⁹
13. 2021.Otvorena je Područna škola Pongračevo.^38,39
14. 2026.Spremište navršava 90 godina, a Grad, prema Croatia Weeku, ugovara idejni projekt produžene Ulice Črnomerec.^9,49

Što vidjeti na Remizi

• Tramvajsko spremište Trešnjevka

  U Ozaljskoj 105, gdje je i sjedište ZET-a.⁴⁶ Spremište ima dva armiranobetonska luka, svaki širok oko 25 metara, i danas se u cijelosti koristi.^9,11 Prema ZET-ovu planu poslovanja za 2025., iz njega voze dnevne linije 1, 2, 3, 5, 9, 12 i 17 te noćne 32 i 34, a plan predviđa milijun eura za zamjenu industrijskih vrata.⁴⁶ Kad je spremište navršilo 90 godina, Večernji list pisao je da hale prokišnjavaju i da su tračnice istrošene.⁹

• Okretište Ljubljanica

  Tramvajski i autobusni terminal uz spremište, s autobusnim peronima na Fallerovu šetalištu.^5,45 Zgrada bivše Name, otvorene 1972., stoji prazna, a plato pod njom u privatnom je vlasništvu.^31,32,33

• Naselje Istrana i invalida

  Mošćenička 2–16 i Veprinačka 1–15: šesnaest jednokatnica s potkrovljem oko zajedničke tratine, podignutih 1929.–1930.^12,15 Prema Muzeju susjedstva Trešnjevka, uvjet gradnje bio je da kuće budu pod krovom za 20 dana, a dovršene za 60.¹⁴

• Trešnjevačka ljepotica

  Ozaljska 93, dovršena 1969.^21,23 Prema Mapiranju Trešnjevke, na vrhu nebodera, na 22. katu, bili su uredi arhitekata AGI-46.²³

• Kazalište Trešnja

  Mošćenička 1. Zgrada je prema projektu Andrije Mutnjakovića nastala rekonstrukcijom Doma kulture „Maksim Gorki”, podignutog u sklopu naselja istarskih emigranata, a dovršena je 1999.^20,19 Prema Open House Zagrebu, pročelje je mozaik od šarenih keramičkih pločica s krošnjama trešanja, simbolom Trešnjevke, a crvena kugla na krovu predstavlja trešnju.²⁰

• Kapela Corpus Domini

  Mošćenička 3. Kuća i kapela sagrađene su 1941., a kapelu je 20. 7. 1941. posvetio biskup Josip Lach.^16,17 Uređena je u duhu beuronske škole, prema nacrtu benediktinke s. Gertrude Dold, a freske je prema Nadbiskupiji izveo Dragutin Maraković.^16,17 Cjelodnevno klanjanje ondje traje od 1943., a od 1947. uz kapelu žive sestre Pohoda Marijina.^16,17 Kapela je stradala u potresu 2020., a obnova je počela 13. 7. 2020.¹⁸

• Sportski park i „Kutija šibica”

  Veprinačka 16, tik uz Naselje Istrana i invalida: igralište NK Trešnjevka zvano Graba, teniski tereni i sportska dvorana.^5,28,29 Dvoranu je projektirao Slavko Jelinek, a nastala je 1969. natkrivanjem postojećeg otvorenog igrališta.^24,25 Prema Mladenu Klemenčiću, ni s privremenim tribinama nije primala više od oko 2.000 gledatelja, koji su sjedili gotovo do ruba terena, pa je prozvana Kutija šibica.²⁵ Na Europskim sveučilišnim igrama 2016. ondje su se igrali futsal i košarka.³⁰

• Fallerovo šetalište

  Šetalište uz potok Črnomerec, zapadno od spremišta, na kojem su stajališta gradskih autobusa.^5,11 Nosi ime Nikole Fallera (1862.–1938.), dirigenta i skladatelja, kojem hrvatska Wikipedija pripisuje prvu hrvatsku križaljku, objavljenu 1925.⁵¹

Jeste li znali?

• 1Turnir „Kutija šibica” prvi je put odigran u siječnju 1971. s osam momčadi. Godine 1977. preselio se u Dom sportova, ali je zadržao ime dvorane. Najviše momčadi, 648, nastupilo je 1985.^26,27
• 2NK Trešnjevka igrao je u prvoj jugoslavenskoj ligi od sezone 1963./64. do 1965./66., a u Kupu velesajamskih gradova 1963./64. sastao se s portugalskim Belenensesom.^7,28
• 3Večernji list pisao je 2019. o kafiću Landsky 30, otvorenom u Ozaljskoj 146 na okretištu i nazvanom po Pauli Landsky, koju list naziva prvom kondukterkom ZET-a. U Prvom svjetskom ratu zamijenila je muža, a 30 je bio broj s njegove torbe.^50,4
• 4„Trešnjevačka balada” Drage Britvića i Zvonka Špišića spominje prve tramvaje koji kreću s Remize.^7,9
• 5Na četvrtom Danu otvorenih vrata spremišta, u rujnu 2026., povijesni tramvaji M24 i TMK 101 besplatno su vozili posjetitelje između Ljubljanice i centra.⁴⁸

Svakodnevica na Remizi

Najam na Remizi

Susjedni kvartovi

• SrednjaciVodič kroz kvart
• LjubljanicaVodič kroz kvart
• HorvatiVodič kroz kvart
• KnežijaVodič kroz kvart
• GrediceVodič kroz kvart
• TrešnjevkaVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Črnomerec
• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Donji grad
• Usporedi četvrti: Trešnjevka – sjever i Stenjevec
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život na Remizi