RemeteStaro prigorsko selo oko svetišta na obroncima Medvednice

Remete ukratko

• Do Trga ZET-om32 min
• Do centra zračnom linijom4,4 km
• Stanovnici odbora (2021.)¹⁸5.923
• Površina odbora¹⁸295,75 ha

Gdje su Remete

Remete su na obroncima Medvednice, oko pet kilometara sjeveroistočno od središta Zagreba, blizu Mirogoja.^17,1,3 Službeno je to Mjesni odbor Remete, deseti od jedanaest mjesnih odbora Gradske četvrti Maksimir, a odbor je dio naselja Zagreb.^18,19 Kvart je svakodnevni naziv bez službene granice, pa Remete ovdje opisujemo kroz taj odbor.

Prema odluci o mjesnim odborima iz 2009., granica odbora na jugu prati katastarsku granicu Maksimira i Remeta, na zapadu granicu s četvrti Gornji grad – Medveščak, a na sjeveru granicu s Podsljemenom. Na istoku se spušta potokom Bliznecom i rubom šume preko polja Jazbine.¹⁹ Odboru pripadaju, među ostalima, ulice Česmičkoga, Remete, Vinec, Gospočak, Kratki dol i Pavlinski prilaz te najdulji, gornji dio Bukovačke ceste.¹⁹

Za i protiv: život u Remetama

Kakav je život u Remetama

Remete su staro prigorsko selo koje je s vremenom postalo dio Zagreba.^25,22 Prema povjesničaru Domagoju Novoselu, starosjedioci su šezdesetih prodavali zemlju doseljenicima kao građevinske parcele, a selo je s 990 stanovnika 1953. naraslo na 2.882 stanovnika 1971.²²

Arhitektonski časopis Oris opisuje Remete kao nekadašnje selo pretežno obiteljskih kuća koje se urbanizira „urbanim vilama”.²⁷ Na popisu 2011. odbor je imao 2.423 stana, od kojih 2.393 za stalno stanovanje.²³

Prema Novoselu, stanovnici Remeta prije 1945. bili su poznati kao cvjećari i ukrašivači grobova na Mirogoju, dok su Šestinčani prali rublje, a Gračanci radili kobasice.²² Danas u Remetama djeluje KUD Frankopan – Remete, osnovan 1920., a festival Dani Remeta održava se na sportskim terenima uz OŠ Remete.^33,17,34 Krešimir Čokor iz tog KUD-a u listopadu 2026. za HRT je rekao da su Remete „jedna velika spavaonica”.⁴¹

Odakle ime Remete

Remete su ime dobile po pavlinima, redu pustinjaka.^1,17 Grad i hrvatska Wikipedija ime izvode iz latinske riječi eremita (pustinjak), a župa i karmelićani iz riječi eremus (pustinja).^17,3,4,6

Prema karmelićanima, dolina se prije dolaska pustinjaka zvala Krivi dol, a isprava iz 1288. samostanu je dala imanje Kratki dol na potoku Bliznecu.^6,15 Danas je Kratki dol ulica u odboru Remete.¹⁹ Jesu li Krivi i Kratki dol isto mjesto, izvori ne kažu.

Remete kroz povijest

Prema predaji, ovdje je već 1240. stajala Gospina kapela, a pavlin Iskvirin osnovao je samostan 1272.^4,1,14 Prvi pisani spomen samostana je isprava na pergameni od 30. rujna 1288., kojom mu je Miroslav, sin Herčukov, darovao posjed.^8,6,1 Uz potporu kralja Karla Roberta 1319. sagrađeni su nova crkva i samostan.^6,14 Iz te je gradnje izduženo svetište, najstariji dio crkve.⁵

Nakon što su Osmanlije 1483. ili 1484. spalili samostan, kralj Matija Korvin dao ga je opasati zidom i 1485. podići obrambenu kulu; kula i zid srušeni su u 19. stoljeću.^1,6,9,14 Osmanlije su samostan spalili i 1557. i 1591., kad su dvanaestoricu pavlina objesili na lipu kod Vugrovca.^1,6,5

Obnovu je 1646. pokrenuo remetski prior Martin Borković, a crkvu je 12. travnja 1654. posvetio zagrebački biskup Petar Petretić.^5,6,4 Borković je 1667. izabran za zagrebačkog biskupa.^4,6 Lađa je 1721.–1722. produžena prema zapadu do zvonika i dobila baroknu fasadu s kipovima u nišama, a pavlinski slikar Ivan Krstitelj Ranger oslikao je crkvu 1745.^5,11,1

Car Josip II. ukinuo je pavline 1786. i redovnici su napustili Remete.^1,6,8 Prema karmelićanima, crkva je zatim bila filijala župe Markuševec, sve dok biskup Maksimilijan Vrhovac 12. listopada 1812. nije osnovao župu Remete.^5,6 Potres 9. studenoga 1880. teško je oštetio crkvu i samostan.^10,11 Dio samostana srušen je, a crkva i župni dvor obnovljeni su 1882. prema projektima Hermana Bolléa.^10,11 Pritom su, prema Gradu i Proleksisu, uništeni grobovi velikaša pokopanih u crkvi: Pavla Zrinskog, Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa), bana Ivana Torkvata Karlovića i Gašpara Alapića.^17,2

Godine 1927. u Remete je preseljeno sjedište Upravne općine Gračani, koja je 1937. preimenovana u Upravnu općinu Remete.²¹ Prema Hrvatskoj enciklopediji, Remete su bile samostalno naselje do 1948., a prema Gradu područje mjesnog narodnog odbora Remete ušlo je u grad 1949.^1,17 Na poziv kardinala Alojzija Stepinca 1959. u Remete su došli karmelićani, kojima je župa povjerena 1963.^6,5

Iskapanja uz crkvu od 2007. do 2009. otkrila su temelje dviju starijih crkava i groblje sa 128 grobova iz 17. i 18. stoljeća.^8,9 Potresi 22. ožujka i 29. prosinca 2020. teško su oštetili crkvu i samostan.^5,4 Posljednja misa prije obnove održana je 17. siječnja 2022., a u ožujku 2024. na zvonik je vraćena kupola i obješeno svih pet obnovljenih zvona.^38,39

1. 1288.Prvi pisani spomen samostana, u ispravi od 30. rujna.^8,6
2. 1485.Matija Korvin daje podići kulu i zid oko samostana.^1,9
3. 1591.Osmanlije pale samostan i vješaju dvanaestoricu pavlina kod Vugrovca.^1,5
4. 1721.–1722.Lađa je produžena i dobiva baroknu fasadu.^5,11
5. 1786.Car Josip II. ukida pavline.^1,6
6. 1812.Osnovana je župa Remete.^5,4
7. 1859.U prostoriji bivšeg samostana otvorena je pučka škola.^20,25
8. 1882.Crkva je obnovljena prema projektima Hermana Bolléa.¹⁰
9. 1948./1949.Remete ulaze u grad: 1948. prema Hrvatskoj enciklopediji, 1949. prema Gradu.^1,17
10. 1959.U Remete dolaze karmelićani.⁶
11. 2007.–2009.Iskapanja otkrivaju temelje dviju starijih crkava.^8,9
12. 2020.Dva potresa teško oštećuju crkvu i samostan.⁵

Što vidjeti u Remetama

• Crkva Uznesenja BDM i samostan

  Na adresi Česmičkoga 1, jednobrodna gotička pavlinska crkva i zaštićeno kulturno dobro (Z-1316).^11,5 Svetište Majke Božje Remetske nosi naslov Fidelissima Mater Advocata Croatiae, „Najvjernija Majka, Odvjetnica Hrvatske”. Prema karmelićanima, naslov je dobilo nakon obnove u 17. stoljeću, kad je remetski prior sjedio u Hrvatskom saboru.^6,14,39

• Kip Majke Božje Remetske

  Vitka stojeća Bogorodica s Djetetom, s urezanom godinom 1490. i imenom brata Pavla Poljaka. Od 1490. stoji u pozlaćenom kasnogotičkom okviru sa svetima Barbarom, Hedvigom, Katarinom i Agnezom.^14,6 Ugrađen je u mramorni glavni oltar koji su 1705.–1706. izradili pavlinski kipari Toma Jurjević i Pavao Belina.^1,11

• Rangerovi medaljoni

  Na ulazu u crkvu Ivan Krstitelj Ranger naslikao je 59 medaljona s čudima, od kojih je sačuvano 45. Prizori sežu od oko 1250. do 1747.^13,14

• Pil i kapelica

  Pred crkvom je pil sv. Šimuna Stilita s grbom biskupa Branjuga iz 1739., zaštićen zajedno s baroknim reljefom sv. Pavla Pustinjaka.^11,12 Na raskrižju sjeverno od crkve je secesijska kapelica Majke Božje Lurdske iz 1908.¹¹

• Stara škola na Črešnjevcu

  Zgrada pučke škole na Črešnjevcu 3 zaštićeno je kulturno dobro.²⁴ HRT je u listopadu 2026. pisao da je to jedina preostala zgrada javne namjene u Remetama, uništena požarom, potresom i zapuštanjem. Mjesni odbor predložio je da njezina obnova uđe u gradske kapitalne projekte za 2027.⁴¹

• Ljetnikovci na Bukovačkoj cesti

  Na gornjem dijelu Bukovačke ceste, u odboru Remete, zaštićeni su, među ostalima, ljetnikovac Tkalčić (br. 254), kuća na br. 267 i ljetnikovac „Veseljak” (br. 341), a zaštićena je i kuća na Bukovečkom krču 6.^24,19

• Groblje Remete

  Gradsko groblje od 0,60 hektara s oko 1.000 grobova, na današnjem mjestu od 1812. Služi Remetama, Gornjem i Donjem Bukovcu, Bukovcu Naselju i Bliznecu.²⁸

Jeste li znali?

• 1Prema Muzeju grada Zagreba, aktivno klizište u stotinjak je godina uništilo dvije starije crkve na ovom mjestu, a pavlini su ipak ostali.⁸
• 2Uz crkvu je pronađeno deset zlatnih forinti. Arheolozi Mašić i Pleše pišu da su nađeni izvan izvornog konteksta i da podsjećaju na Korvinovu pomoć nakon osmanskog napada.⁹
• 3Pjesnik i biskup Janus Pannonius (Ivan Česmički) umro je 1472. na Medvedgradu, a prema župi prvo je pokopan u Remetama. Ulica Česmičkoga, adresa crkve, nosi njegovo ime.^43,4,5
• 4Pavlin Andrija Eggerer u remetskom je samostanu napisao knjigu Pharmacopaea coelestis seu Maria Remetensis („Nebeska ljekarna ili Marija Remetska”), koja je prema župi tiskana u Grazu 1672.^16,4

Svakodnevica u Remetama

Najam u Remetama

Susjedni kvartovi

• GračaniVodič kroz kvart
• MlinoviVodič kroz kvart
• BukovacVodič kroz kvart
• ŠalataVodič kroz kvart
• MedveščakVodič kroz kvart
• ŠestineVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Maksimir i Donji grad
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornja Dubrava
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornji grad – Medveščak
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život u Remetama