RetkovecMontažne kuće iz 1965., ulice s imenima drveća i crkva obložena opekom

Retkovec ukratko

• Do Trga ZET-om40 min
• Do centra zračnom linijom7,4 km
• Stanovnici (2021.)^16,1710.267
• Montažno naselje^5,61964.–1965.

Gdje je Retkovec

Retkovec je u gradskoj četvrti Donja Dubrava, a pokrivaju ga dva njezina mjesna odbora, Novi Retkovec i Stari Retkovec.^16,17,18,19 Oba su službeno dio naselja Zagreb, a Državni zavod za statistiku Retkovec vodi među nekadašnjim naseljima Grada Zagreba.^18,19,44 Kvart nema službenu granicu, pa ga ovdje opisujemo kroz ta dva odbora, koji su na popisu 2021. zajedno imali 10.267 stanovnika.^16,17

Prema hrvatskoj Wikipediji, Retkovec sa sjevera omeđuje Avenija Dubrava, na jugu su Čulinec i Resnički gaj, a na istoku Sesvetska Sopnica i Novo Brestje.¹ Odbor Novi Retkovec proteže se od Avenije Dubrava na jug do Branimirove, između ulica I. Retkovec i Aleje ruža na istoku te Južne ulice i ulica I.–IV. Luka na zapadu. Stari Retkovec prostire se istočno od njega do granice s gradskom četvrti Sesvete, a na jugu prelazi prugu i obuhvaća Vrinice.^19,18

Za i protiv: život u Retkovcu

Kakav je život u Retkovcu

Stari Retkovec je povijesna jezgra i većim dijelom poljoprivredno zemljište, a Novi Retkovec gradsko naselje nastalo u 20. stoljeću.¹ Godine 2011. Novi Retkovec imao je 112,47 stanovnika po hektaru, što ga je svrstavalo među najgušće naseljene dijelove Dubrave, a Stari Retkovec manje od 20.^4,40

Ulice montažnog naselja nose imena drveća i cvijeća, među njima Aleja javora, Aleja ruža i Ulica vrba.^7,8 Prema Kristianu Strukiću iz Muzeja grada Zagreba, stanovnicima je preporučeno da sade vrstu po kojoj se zove njihova ulica.⁵

Danas u naselju izvorne montažne prizemnice stoje uz zidane katnice koje su vlasnici sagradili ili nadogradili nakon što su otkupili parcele.^6,7,8 Kad je montažnim kućama istekao vijek trajanja, zemljište se prodavalo stanarima, prema njihovim riječima praktički u bescjenje.^7,8 Stanovnica Jelica Bijelić 2021. opisala je Večernjem listu tipičnu kuću: prizemnicu od oko 55 m² s dvije sobe, kupaonicom, kuhinjom i špajzom, sve od iverice.⁸

Zoran Oštrić, aktivist za zaštitu okoliša i stanovnik Retkovca od 1968., rekao je 2014. za Deutsche Welle da je naselje bilo dobro planirano, s ravnim cestama i prilično velikim parcelama s dvorištima.⁷ Stanovnici s kojima su novinari razgovarali 2014. i 2021. opisuju mirne ulice s malo prometa, a novi stanari, prema Večernjem listu, dolaze zbog škole, vrtića i trgovačkih centara u blizini.^7,8

Između 2001. i 2011. Stari Retkovec imao je najveći porast stanovnika u Donjoj Dubravi, 54 %.²¹ Oko tri petine njegove stambene zone otpada na Vrinice – VII. Retkovec južno od pruge, oko 38 hektara na kojima je na karti iz 1968. bilo šezdesetak kuća.⁴⁰ Prema Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba, to se područje većinom oblikovalo devedesetih, tijekom i nakon Domovinskog rata, kad su u Zagreb došle brojne izbjeglice.^40,7

Novi Retkovec

Mjesni odbor između Avenije Dubrava i Branimirove, s montažnim naseljem iz 1965. Na 77,25 hektara 2021. je imao 7.769 stanovnika, a 2011. njih 8.688 i 3.537 stanova.^19,6,16,20

Stari Retkovec

Povijesna jezgra, većim dijelom poljoprivredno zemljište, istočno od Novog Retkovca i preko pruge. Na 173,22 hektara 2021. je imao 2.498 stanovnika.^1,18,17

Vrinice – VII. Retkovec

Dio Starog Retkovca južno od pruge. Gradska skupština 1996. izmijenila je generalni urbanistički plan da bi ondje mogle ostati kuće građene bez plana, a Zavod za prostorno uređenje 2017. na Vrinicama je izradio pilot-projekt za uređenje takvih naselja.⁴⁰

Odakle ime Retkovec

Ime dolazi od Retke, srednjovjekovnog plemićkog bratstva, kao što je susjedni Čulinec dobio ime po bratstvu Cehna.^3,4 Laura Šakaja i Ivana Crljenko u Etnološkoj tribini (2017.) pišu da su numerirane ulice I.–VII. Retkovec među rijetkim donjodubravskim ulicama nazvanima po starim selima te da samo imena Retkovca i Čulinca podsjećaju na plemićka bratstva.⁴

Retkovec se spominje od 13. stoljeća. Godine 1328. zagrebački je Kaptol od kralja Karla Anžuvinca tražio da mu ispravom potvrdi posjede, a na tom je popisu i Retkouch, današnji Retkovec.^2,3

Retkovec kroz povijest

Retkovec je jedno od sela Donje Dubrave čija se imena javljaju od 13. stoljeća. Njihovi su stanovnici bili kmetovi zagrebačkog biskupa, Kaptola i kanonika, a radili su i na obrani od savskih poplava.^2,3 Godine 1952. Dubrava je postala općina, a Retkovec jedno od njezinih sela.^3,2

U noći s 24. na 25. listopada 1964. izlila se Sava. Poginulo je 17 ljudi, a oko 40.000 Zagrepčana ostalo je bez krova nad glavom.^7,10 Za njih, većinom stanovnike Trešnjevke i Trnja, u Retkovcu je podignuto montažno naselje, zamišljeno kao privremeno dok se ne nađu bolji stanovi.^5,6 Projektirali su ga arhitekti Ante Glunčić i Bogdan Budimirov.^5,6 Zima se bližila, pa su kuće istodobno gradili različiti proizvođači: prema Strukiću, podignuto je 85 kuća u 13 tipova, većinom od lakih drvenih elemenata.^5,8 Stanari su se uselili već 1965., manje od godinu dana nakon poplave.^6,8

Martina Bobinac u sažetku izlaganja na kongresu povjesničara umjetnosti 2022. navodi da je generalni urbanistički plan iz 1965. uključio gradnju potpuno novog naselja Retkovca, planiranog prema iskustvima obnove Skopja nakon potresa 1963.⁹ Prema sjećanju Jelice Bijelić, kuće su se dodjeljivale preko poduzeća: u jednom redu živjelo je osoblje Vjesnika, a u redu preko puta radnici Končara.⁸ Rješenja o korištenju izdavala su se na pet godina i produljivala.^6,7 Kasnije se procijenilo da se obnova kuća ne isplati, a plan da se naselje sruši i zamijeni zgradama s 3.500 stanova nije ostvaren. Stanarima je umjesto toga ponuđen otkup kuća i zemljišta.^7,5

Iste 1965. osnovana je župa sv. Pavla, a 1967. otvorena je osnovna škola; dotad su djeca, prema sjećanju stanovnice, pješačila do najbliže škole u Dubravi.^12,13,10,8 Tijekom Domovinskog rata u Retkovec su došle brojne izbjegličke obitelji.⁷ Tramvajska pruga Dubrava – Dubec otvorena je 11. listopada 2000., a mjesni odbori Novi i Stari Retkovec osnovani su u veljači 2009.^15,2,20 Radove na stajalištu Sesvetska Sopnica gradonačelnik Milan Bandić svečano je otvorio još 2006., a stajalište je u promet pušteno 11. prosinca 2022.^27,28

1. 1328.Na popisu posjeda za koje Kaptol traži kraljevu potvrdu Retkovec je zapisan kao Retkouch.³
2. 1952.Dubrava postaje općina, a Retkovec jedno od njezinih sela.^3,2
3. 1964.U noći s 24. na 25. listopada izlijeva se Sava; oko 40.000 Zagrepčana ostaje bez doma.^7,10
4. 1965.Stanari se useljavaju u montažno naselje Novi Retkovec, a 2. lipnja osniva se župa sv. Pavla.^6,8,12,13
5. 1967.Otvorena je Osnovna škola Retkovec.¹⁰
6. 1990.Počinje gradnja crkve sv. Pavla; kamen temeljac blagoslovljen je 22. travnja, na dan prvih slobodnih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.^12,14
7. 1992.Nedovršena crkva predana je za bogoslužje.¹²
8. 1996.Gradska skupština mijenja generalni urbanistički plan da bi kuće na Vrinicama mogle ostati.⁴⁰
9. 2000.Otvorena je tramvajska pruga Dubrava – Dubec.¹⁵
10. 2005.Kardinal Josip Bozanić posvećuje crkvu sv. Pavla.^13,12
11. 2009.Osnovani su mjesni odbori Novi Retkovec i Stari Retkovec.^2,20
12. 2022.Otvoreno je željezničko stajalište Sesvetska Sopnica.^28,29
13. 2024.Završena je energetska obnova OŠ Retkovec.^35,36

Što vidjeti u Retkovcu

• Crkva sv. Pavla apostola

  Crkva na Prilazu sv. Pavla apostola 1 djelo je arhitekta Tomislava Premerla. Gradnja je počela 1990., u uporabi je od 1992., opekom je obložena 1998., a posvećena 2005.^13,14,12 Ima središnji tlocrt sa zaobljenim uglovima, zidove obložene opekom boje svijetlog okera i lukove od lijepljenog drva raspona 18 metara, a samostojeći zvonik oblikovan je kao zakrivljena ploha.¹⁴ Zlatko Jurić o njoj je 2001. u Vijencu objavio tekst „Savršenstvo zidanja opekom”.¹⁴

• Umjetnine u crkvi

  Brončani kip sv. Pavla izradila je 1992. kiparica Marija Ujević, a prema župi većinu novca za njega skupili su vjernici podrijetlom iz Janjeva.^14,12 Prema Vijencu, vitraj „Savlovo obraćenje” djelo je slikara Josipa Bifela, raspelo s brončanim Kristom izradio je Ivan Ivoš, a četrnaest postaja križnog puta u plitkom srebrnom reljefu Hrvoje Ljubić.¹⁴

• Madona u krstionici

  Barokni drveni kip Bezgrešne Vijenac pripisuje južnoj Njemačkoj i prijelazu 17. u 18. stoljeće.¹⁴ Prema župi, župnik ga je pronašao odbačenog među krumpirima u skladištu međunarodnog Caritasa u Rakitju. Kip je restauriran i 1996. postavljen u krstionicu.^12,14

• Kapelica Gospe Fatimske

  Poklonac u starom Retkovcu blagoslovio je 2004. pomoćni biskup Josip Mrzljak. Od 13. svibnja 2005. svake se godine do njega u procesiji nosi kip Gospe Fatimske iz župne crkve.¹²

• Stajalište Sesvetska Sopnica

  HŽ Infrastruktura smjestila ga je „u naselju Retkovec”. Ima otočni peron dug 160 metara i pothodnik ispod sva četiri kolosijeka s tri dizala, a projekt je stajao 24,3 milijuna kuna.^27,28

Jeste li znali?

• 1Kamen temeljac crkve sv. Pavla blagoslovio je kardinal Franjo Kuharić 22. travnja 1990., na dan prvih slobodnih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Među uzvanicima bio je i Franjo Tuđman.¹²
• 2Od osnutka 1965. do 1992., kad je dobila novu crkvu, župa se okupljala u kupljenoj i preuređenoj obiteljskoj kući, natkrivenom dvorištu i baraci. Vlasti su 1965. i 1975. naređivale rušenje župnih građevina, ali naredbe nisu izvršene.^12,13
• 3Na prvom blagoslovu kuća, za Božić 1965., župnika su primili u 900 stanova, u kojima je živjelo oko 3.000 ljudi.¹²
• 4Reper El Bahattee (Stivo Kahlina) rekao je 2002. Nacionalu: „Živio sam u Retkovcu do 18. godine.”⁴³

Svakodnevica u Retkovcu

Najam u Retkovcu

Susjedni kvartovi

• DubecVodič kroz kvart
• DubravaVodič kroz kvart
• KlakaVodič kroz kvart
• SesveteVodič kroz kvart
• JelkovecVodič kroz kvart
• RavniceVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Donja Dubrava i Gornja Dubrava
• Usporedi četvrti: Donja Dubrava i Peščenica – Žitnjak
• Usporedi četvrti: Donja Dubrava i Sesvete
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život u Retkovcu