RavniceKvart željezničke kolonije, Kraša i stadiona Maksimir

Ravnice ukratko

• Do Trga ZET-om31 min
• Do centra zračnom linijom4,2 km
• Stanovnici MO Maksimirska naselja (2021.)⁹8.308
• Stanovi u koloniji (1927.–1928.)⁴145

Gdje su Ravnice

Ravnice su kvart u nizini južno od parka Maksimir.^10,11 Službeno pripadaju gradskoj četvrti Maksimir i mjesnom odboru Maksimirska naselja, koji obuhvaća dio naselja Zagreb; jedinice imena Ravnice u gradskoj podjeli nema.^8,9 Kvart nema službenih granica, a stanovnici imenom Ravnice zovu cijelo područje tog odbora, pa ga tako shvaća i ovaj vodič.²

Prema opisu geodetske tvrtke Geoprojekt, Ravnice na zapadu omeđuje sportski kompleks Svetice, na sjeveru park Maksimir, na istoku Teniski centar Maksimir, a na jugu Branimirova ulica i pruga.³⁷ Antonio Jurčev, autor monografije o kvartu, u njemu razlikuje pet povijesnih dijelova. Smatra da bi Maksimirska naselja bilo točnije ime, ali se za cijelo područje uvriježio naziv Ravnice.^1,2 Park i zoološki vrt opisani su u vodiču kroz Maksimir.

Za i protiv: život na Ravnicama

Kakav je život na Ravnicama

Željeznička kolonija vrtno je naselje za željezničare. Izgrađene su 32 tipizirane zgrade sa 145 stanova u šest nepravilnih blokova, većinom prizemne kuće u nizu sa sobom u potkrovlju, malim prednjim dvorištem i većim vrtom iza kuće. Stanovi su, ovisno o tipu, imali 64, 85, 88 ili 120 m². Središte naselja čine blago zakrivljene ulice, Kažotićev trg s javnim zgradama i trokutasti trg s dječjim igralištem.⁴ Kolonija je zaštićena povijesna cjelina, otprilike između Branimirove, Krešićeve, Hitrecove, Jakićeve, Hondlove i Albrechtove, a zaštita ne obuhvaća cijele Ravnice.^18,36

Prema Jurčevu, dio kolonije i danas ima izvorni izgled, a mnoge su kuće izvorne ili tek malo izmijenjene.^1,2 U zapadnom dijelu u isto su vrijeme nicale privatne obiteljske kuće.⁴ Južno od zelene površine kod stajališta Hondlova su, prema portalu Bauštela, uglavnom stambene zgrade iz 1970-ih i 1980-ih, a neke od njih povezuje podignuti plato.^35,20 Isti portal javlja da je 22. rujna 2026. izdana građevinska dozvola za novu zgradu na zarasloj livadi na uglu Šeferove i Hegedušićeve, uz neboder od 14 katova. Projekt predviđa podrum i četiri nadzemne etaže s osam stanova i jednim poslovnim prostorom te 13 parkirnih mjesta, od toga devet podzemnih.³⁵ Prema geodetskoj tvrtki Geoprojekt, na nedovršenom bloku između Albrechtove, IV. Maksimirskog naselja, Nove Branimirove i produžene Bulvanove od 2006. do 2009. nikle su stambeno-poslovne zgrade.³⁷

Ulice od I. do XI. Ravnice umjesto imena imaju redne brojeve.^7,8 Na adresi Ravnice 48 su sjedište i tvornica Kraša, a prema Jurčevu ujutro cijeli kvart miriše po čokoladi.^16,2 Bauštela Ravnice zove „najplavijim” zagrebačkim kvartom, po boji Dinama.³⁵

Željeznička kolonija

Vrtno naselje iz 1920-ih zapadno od Hondlove i Brkljačićeve, sa središtem na Kažotićevu trgu; zaštićena povijesna cjelina.^1,4,18

Maksimirska naselja

Stara naselja između Željezničke kolonije i Ravnica u užem smislu.^1,2

Ravnice u užem smislu

Dio istočno od potoka Blizneca, koji se danas više ne vidi.¹

Svetice

Zapadni dio kvarta. Na zapadnom rubu 2016. otvoren je bazenski kompleks Svetice.^1,34

Fakultetsko dobro

Sjeverni dio kvarta. Ulica istog imena adresa je igrališta NK Ravnice (Fakultetsko dobro 2a).^1,25

Odakle ime Ravnice

Ime opisuje teren. Prema Jutarnjem listu, kolonija je započela na ravnici južno od parka, a Grad u analizi četvrti opisuje otvorenu nizinu koja se od obronaka Medvednice uz istočnu stranu maksimirske šume pruža do predjela Ravnice.^1,10 Portal Bauštela, opisujući snimke Zagreba iz zraka iz 1968., piše da je kvart ime dobio po ravnim poljima.³

Ime je za naselje bilo u upotrebi najkasnije 1944. Ravnice se te godine vide na zračnim snimkama uz koloniju, a školska kronika Željezničku koloniju i Ravnice navodi kao naselja teško pogođena u bombardiranju u veljači 1944.^1,6

Ravnice kroz povijest

Nakon 1876., kad su otkupljena crkvena imanja zagrebačke biskupije, otvorila se mogućnost gradnje na istočnoj periferiji Zagreba.^1,4 Godine 1923. izgrađeni su istočni ranžirni kolodvor i stanica Zagreb – Borongaj, s odvojkom prema budućem željezničkom naselju, a regulatorna osnova iste je godine ucrtala koloniju.^1,4 Prema Jurčevu, mnoge od prvih obitelji bile su obitelji željezničara otpuštenih u Istri, a druge su došle iz Rijeke. Živjele su u starim teretnim vagonima na osam kolosijeka, po 10 do 15 vagona na svakom.^1,2,5 Društvo Željeznički dom osnovano je 1925. da članovima pomogne doći do stana, a iste je godine za koloniju izvedena ulična kanalizacija.^1,4

Većina kolonije izgrađena je 1927. i 1928. Investitor je bila državna željeznička direkcija, parcelaciju je izradio gradski arhitektonski odjel, a gradila je tvrtka inženjera Mate Crnića.⁴ Škola je s 410 učenika počela raditi 1. rujna 1933. u Jakićevoj ulici, u zgradi arhitekta Ivana Zemljaka.^6,4 Prema Jurčevu, sredinom tridesetih asfaltirane su mnoge ulice, a kolonija je među prvim dijelovima grada dobila struju.¹

U prvom zračnom napadu na Zagreb, 22. veljače 1944., teško su stradale Željeznička kolonija i Ravnice. Srušilo se južno krilo škole, a uništeni su dio naselja oko Kažotićeva trga i južno krilo samostana.^6,4 Jurčev broji oko 40 oštećenih ili srušenih kuća u dva najteža napada i kaže da je obnova trajala gotovo dva desetljeća.¹

Fotokemika, tvornica filmova i fotografskog papira, osnovana je 20. studenoga 1947. sa sjedištem u Hondlovoj ulici, istočno od stadiona.^41,5 Tramvaj je 1963. produžen od Harambašićeve do Borongaja.²⁸ Iste je godine uz staru školu u Jakićevoj počela gradnja istočne tribine stadiona, a 8. ožujka 1969. škola se preselila u novu zgradu u Aleji Antuna Augustinčića 12.⁶ Kraš je nakon velike poplave, koja mu je uništila pogone, proizvodnju keksa i vafla preselio na Ravnice. Prema Krašu, to je bilo 1964., a prema Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji novi je pogon proradio 1965.^13,12,5 Do 1999. na Ravnice su preseljeni svi njegovi pogoni i službe.¹²

1. 1923.Grade se istočni ranžirni kolodvor i stanica Zagreb – Borongaj; regulatorna osnova ucrtava koloniju.^1,4
2. 1925.Osnovano je društvo Željeznički dom; koloniji se gradi kanalizacija.^1,4
3. 1927.–1928.Izgrađen je veći dio Željezničke kolonije: 32 zgrade sa 145 stanova.⁴
4. 1927.U svibnju se otvara dominikanski samostan na Kažotićevu trgu.^4,17
5. 1933.Škola u Jakićevoj ulici počinje raditi 1. rujna s 410 učenika.⁶
6. 1944.Bombardiranje 22. veljače teško pogađa Željezničku koloniju i Ravnice.^6,4
7. 1947.Osnovana je Fotokemika sa sjedištem u Hondlovoj.⁴¹
8. 1963.Tramvaj je produžen od Harambašićeve do Borongaja.²⁸
9. 1964.–1965.Kraš seli proizvodnju keksa i vafla u novi pogon na Ravnicama.^13,12
10. 1969.Škola se seli u novu zgradu u Aleji Antuna Augustinčića.⁶
11. 1971.Posvećena je crkva Kraljice svete krunice.¹⁷
12. 1999.Na Ravnicama su svi Kraševi pogoni i službe.¹²
13. 2020.Nakon potresa DHMZ seli sjedište na Ravnice 48.¹⁹
14. 2026.Kraš potpisuje ugovor o kupnji proizvodnog kompleksa na području Zaprešića; projekt novog stadiona pobjeđuje na gradskom natječaju.^15,32

Što vidjeti na Ravnicama

• Željeznička kolonija

  Zaštićena povijesna cjelina pod oznakom Z-1530.¹⁸ Prve kuće kolonije podignute su u Lenucijevoj ulici.¹

• Kažotićev trg i Jakićeva

  Kažotićev trg bio je središte kolonije, a Jakićevu Jurčev zove kvartovskom „promenadom”; mladi su se sastajali na Zoričićevu trgu.¹

• Crkva i samostan Kraljice svete krunice

  U Kontakovoj 1, sjedište dominikanske župe Zagreb – Borongaj, osnovane 1965. Samostan je otvoren 1927., a sjeverno krilo dograđeno mu je 1930.^17,4 Današnju crkvu, građenu od 1966. do 1971., posvetio je 8. kolovoza 1971. kölnski pomoćni biskup August Frotz; posljednji put obnovljena je 2005.¹⁷

• Kraš

  Sjedište i tvornica proizvođača slatkiša na adresi Ravnice 48.¹⁶

• DHMZ

  Državni hidrometeorološki zavod ima sjedište na adresi Ravnice 48 otkako mu je potres 2020. oštetio zgradu na Griču 3. Meteorološko-aerološki opservatorij Zagreb – Maksimir je na Maksimirskoj 134.¹⁹

• Mural Zvonimira Magdića

  Mural sportskom novinaru Zvonimiru Magdiću Amigu u Bulvanovoj 18, na zgradi preko puta stana u kojem je živio, otkriven je 7. travnja 2019.⁴⁰

Jeste li znali?

• 1Prema Jurčevu, Eleanor Roosevelt 1953. posjetila je obitelj Mates u njihovoj kući u Jakićevoj ulici. Leo Mates tada je bio jugoslavenski predstavnik u UN-u i veleposlanik u SAD-u.¹
• 2Jurčev Ravnice smatra najtradicionalnijim sportsko-rekreacijskim kvartom u Hrvatskoj: ovdje je 1927. odigran Davis Cup, a 1931. uređeno je prvo golf igralište. Prema njegovim riječima, na prvom jezeru u parku odigrana je i prva vaterpolska utakmica u regiji.^1,2
• 3Prema Jurčevu, do šezdesetih su pokraj naselja svaki dan prolazile parne lokomotive, a lokalni vlak koji je željezničare vozio na posao zvali su Zec. On također kaže da je Kino Stella, otvoreno 21. svibnja 1938., bilo prvo katoličko tonsko kino u Zagrebu.¹
• 4Pisac Mladen Kušec odrastao je u željezničarskoj obitelji u koloniji, a njezino ozračje opisao je u knjizi Krijesnice predgrađa.¹ Nogometaš Filip Benković odrastao je na Ravnicama, nekoliko minuta hoda od stadiona.³⁸ Skladatelj Rajko Dujmić živio je na Ravnicama i ondje se od 2014. gotovo svaki radni dan u kafiću sastajao sa svojim biografom.³⁹

Svakodnevica na Ravnicama

Najam na Ravnicama

Susjedni kvartovi

• BorongajVodič kroz kvart
• VolovčicaVodič kroz kvart
• MaksimirVodič kroz kvart
• PeščenicaVodič kroz kvart
• FerenščicaVodič kroz kvart
• DubravaVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Maksimir i Donji grad
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornja Dubrava
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornji grad – Medveščak
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život na Ravnicama