MaksimirKvart oko parka od 316 hektara, zoološkog vrta i stadiona

Maksimir ukratko

• Do Trga ZET-om23 min
• Do centra zračnom linijom2,7 km
• Park Maksimir^1,2316 ha
• Park otvoren^1,21794.

Gdje je Maksimir

Gradska četvrt Maksimir ime je dobila po park-šumi i ima 11 mjesnih odbora.^15,22 Na zapadu graniči s Donjim gradom i Gornjim gradom – Medveščakom, na sjeveru s Podsljemenom, na istoku s Gornjom i Donjom Dubravom, a na jugu s Peščenicom – Žitnjakom.^27,28 Kvart Maksimir nema službenih granica. U ovom vodiču to su stambene ulice oko parka, koje prema službenim popisima ulica iz 2009. otprilike pripadaju četirima mjesnim odborima: Maksimir, Maksimirska naselja, Mašićeva i Ružmarinka. Takvo grupiranje naše je čitanje tih popisa, a ne službena podjela.^{22,23,24,25,26}

Sva četiri odbora dio su naselja Zagreb, pa Maksimir nije zasebno statističko naselje. Postoji katastarska općina Maksimir, a kao općina Maksimir je postojao od 1953. do 1967. i od 1974. do 1990.^22,3,15 Ostali mjesni odbori iste četvrti, među njima Dobri Dol s gornjim Jordanovcem, Bukovac, Remete i Dotrščina, nisu obuhvaćeni ovim vodičem.²²

Za i protiv: život u Maksimiru

Kakav je život u Maksimiru

Prema tekstu Muzeja grada Zagreba, uz Maksimirsku cestu gradi se od 19. stoljeća. Krajem tog stoljeća obrtnici i trgovci ondje su podizali manje kuće, a u 20. stoljeću zamijenile su ih trokatnice i četverokatnice. Tipične su trgovine u prizemlju i stanovi iznad njih.⁵

Željeznička kolonija, vrtno naselje za željezničare, ucrtana je u regulatornu osnovu 1923., a većim dijelom izgrađena 1927. – 1928. između Maksimirske ceste i pruge. Imala je tridesetak zgrada, većinom prizemnih kuća u nizu sa sobama u potkrovlju.^6,32 Naselje je zamišljeno oko kvadratnog trga s javnim zgradama, današnjeg Kažotićeva trga, i trokutastog trga s dječjim igralištem.^6,22

Ravnice i Maksimirska naselja, istočno i južno od parka, pripadaju mjesnom odboru Maksimirska naselja.^22,24 Kraš je od 1964. postupno selio proizvodnju iz središta grada na Ravnice, gdje mu je i danas adresa (Ravnice 48). Istočno od stadiona, u Hondlovoj ulici, sjedište je imala Fotokemika, osnovana 1947. za proizvodnju fotografskih materijala.^4,34,33

Za četvrt u cjelini gradska analiza kaže da je južni, uglavnom ravni dio jako urbaniziran i ispresijecan prometnicama, a sjever leži na obroncima Medvednice, gdje se naselja miješaju s ostacima šuma.^27,28 Gustoća stanovanja veća je na jugu.²⁷ Prema istoj analizi, otvorena nizina između obronaka Medvednice, istočne strane maksimirske šume i Ravnica otvara pogled na planinu i dovodi svjež zrak u gusto izgrađeni ravni dio grada.^27,28

Na popisu 2011. četvrt je imala 24.525 stanova. Među nastanjenima najviše je bilo trosobnih (35,2 %) i dvosobnihDvosoban stanStan s dvije sobe, najčešće dnevnim boravkom i jednom spavaćom sobom. Broj soba u oglasu nije broj spavaćih soba.Izvor: Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz POS-a (NN 106/04, 25/06, 121/11), čl. 2., provjereno 19. 10. 2026.Više u pojmovniku (28,9 %), a prosječan stan za stalno stanovanje imao je 75,2 m².^27,28 Prosječna starost stanovnika bila je 43,5 godina, više od gradskog prosjeka od 41,6.^27,28 Između 2001. i 2011. broj stanovnika smanjio se za 18 % u mjesnom odboru Mašićeva i za 15 % u Ružmarinki.²⁷

Maksimir

Ulice zapadno i sjeverno od parka, uz Bukovačku cestu i Rebar, i veći dio park-šume. Mjesni odbor ima sjedište na Barutanskom bregu 5, a 2021. imao je 3.782 stanovnika na 243,21 ha.^22,23

Maksimirska naselja

Ravnice, Maksimirska naselja, nekadašnja Željeznička kolonija, zoološki vrt i stadion. Mjesni odbor ima sjedište u IV. Maksimirskom naselju 29, a 2021. imao je 8.308 stanovnika na 245,83 ha.^22,24

Mašićeva

Sjeverna strana Maksimirske ceste do Petrove, s donjim Jordanovcem. Mjesni odbor ima sjedište na Trgu Vlaha Bukovca 3, a 2021. imao je 4.090 stanovnika na 33,45 ha.^22,25

Ružmarinka

Južna strana Maksimirske ceste između Šulekove i Svetica, s Harambašićevom ulicom i Kennedyjevim trgom. Mjesni odbor ima sjedište u Ružmarinki 21, a 2021. imao je 2.654 stanovnika na 25,85 ha.^22,26

Odakle ime Maksimir

Park je ime dobio po osnivaču, zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. Zvao se Maksimilijanov mir, skraćeno Maksimir.^1,4 Prema povijesti četvrti na stranicama Grada, ime Maksimir spominje se već 1791.³ Po parku je ime poslije dobila i gradska četvrt.¹⁵

Godine 1839. park je u čast nadbiskupa Jurja Haulika preimenovan u Jurjaves, a nakon Haulikove smrti 1869. vratilo se staro ime.^1,2,3 Prema Muzeju grada Zagreba, Maksimirska cesta službeno je nazvana po parku 1900., a sam se smjer ceste spominje već 1223. kao Velika cesta, istočni put u grad današnjom Maksimirskom, Vlaškom i Bakačevom.⁵

Maksimir kroz povijest

Majur, gospodarsko imanje, stariji je od zamisli o parku: na prvom habsburškom vojnom premjeru iz 1783.–1784. ondje su ucrtane četiri gospodarske zgrade pod imenom Mayerhof.⁷ Krajem 1780-ih biskup Vrhovac odlučio je staru biskupsku šumu urediti kao park za građane, a park je svečano otvoren 1794.^1,2,3,4 Uprava parka i Grad nazivaju ga prvim javnim parkom u jugoistočnoj Europi.^1,28

Juraj Haulik, biskup od 1837., počeo je park preuređivati već sljedeće godine sa skupinom bečkih umjetnika koju je vodio carski vrtni arhitekt Michael Sebastian Riedl, a u njoj su bili i Franz Schücht i Franjo Serafin Körbler. Kraj radova Haulik je 1843. obilježio obeliskom u Dolini dalija.^1,2,8

Prema studiji Darje Radović, crkveni posjed južno od parka počeo je 1876. prelaziti gradu, što je istok Zagreba otvorilo planskoj gradnji.⁶ Maksimir je formalno pripojen Zagrebu 1900. prema Muzeju grada Zagreba i istoj studiji, a 1902. prema povijesti četvrti na stranicama Grada.^4,6,3 Južno od parka 5. 5. 1912. otvoreno je igralište HAŠK-a.^16,17 Zoološki vrt, koji je osnovao građevinski inženjer Mijo Filipović, otvoren je 27. 6. 1925.^19,20

U prvom zračnom napadu na Zagreb, 22. 2. 1944., teško su stradale Željeznička kolonija i Ravnice. Srušilo se južno krilo školske zgrade, a južno krilo dominikanskog samostana potpuno je uništeno.^30,31,6

Prema Dinamu, klub je 1948. prešao na maksimirsko igralište.¹⁷ Današnji stadion, prema zamisli arhitekta Vladimira Turine, gradio se tribinu po tribinu od početka 1950-ih do kraja 1960-ih.^4,16,17 Park je prvi put zaštićen 1948., a 1964. proglašen je spomenikom parkovne arhitekture.^1,28 Prema tekstu Saše Šimprage na portalu H-Alter, nakon poplave Save 1964. na mjestu dotadašnjeg gradskog zabavišta uz park brzo su podignute barake za stradale u poplavi. Neke su u vrijeme pisanja teksta još stajale i dijelom bile nastanjene.⁴⁸ Godine 1987. na stadionu je otvorena Univerzijada, a plamen je upalio košarkaš Dražen Petrović.^18,54 Hrast Dedek, star prema procjeni oko 600 godina, pao je u oluji 15. 5. 2026.^49,14 U rujnu 2026. na gradskom natječaju za novi stadion pobijedio je projekt za 35.000 gledatelja.⁵¹

1. 1783.–1784.Vojni premjer bilježi četiri zgrade majura pod imenom Mayerhof.⁷
2. 1794.Park je svečano otvoren za građane.^1,2,14
3. 1839.Park je u čast Jurja Haulika preimenovan u Jurjaves.^1,2
4. 1843.Obelisk u Dolini dalija obilježava kraj Haulikova preuređenja parka.⁸
5. 1892.Prema Muzeju grada Zagreba, konjski tramvaj stiže do glavnog ulaza u park.^4,5
6. 1912.Otvoreno je igralište HAŠK-a na mjestu današnjeg stadiona.^16,17,3
7. 1925.Otvoren je Zoološki vrt.^19,20
8. 1927.Gradi se Željeznička kolonija (većim dijelom 1927. – 1928.), a na Kažotićevu trgu otvoren je dominikanski samostan.^6,32
9. 1944.Bombardiranje 22. veljače teško pogađa Željezničku koloniju i Ravnice.^30,31
10. 1947.Od Maksimira prema Novakima gradi se dječja pionirska željeznica.^46,47
11. 1964.Park je proglašen spomenikom parkovne arhitekture.²⁸
12. 1987.Na stadionu Maksimir otvara se Univerzijada.^18,54
13. 2026.Oluja u ožujku ruši više od 5.000 stabala u parku, a u svibnju pada hrast Dedek.^50,49

Što vidjeti u Maksimiru

• Vidikovac

  Dvokatni vidikovac visok 17 metara, zvan i Kiosk, sagradio je Franz Schücht od 1841. do 1843. Od njega se granaju staze parka. Obnovljen je 2002.^9,1,2

• Švicarska kuća

  Građena je prema Schüchtovu projektu i dovršena u jesen 1842. U Haulikovu salonu na katu je rezbareni barokni strop iz samostana Klosterneuburg i 12 vitraja Antona Kothgassera sa švicarskim i tirolskim krajolicima. Obnovljena je 2005.^10,1

• Paviljon Jeka

  Jedini sačuvani paviljon parka, podignut nakon 1840. prema Schüchtovu projektu na dvanaesterokutnom kamenom postolju. Posvećen je božici Jeki i poznat po tome što udvostručuje i odbija zvuk. Obnovljen je 2001.^11,1

• Sokolska mogila

  Humak u spomen na tisućljeće hrvatskoga kraljevstva. Hrvatski sokolski savez podigao ga je na mjestu nekadašnjeg paviljona Kišobran i dovršio 1926.^12,2 Građen je od grumenova zemlje iz 155 mjesta u Hrvatskoj, a deset lipa oko njega stoji za deset stoljeća.^12,14

• Majur i Fakultetsko dobro

  Najstariji izgrađeni dio Maksimira.⁷ Na majuru su sačuvani Haulikov ljetnikovac (Schücht, 1839.–1840.) i Pčelinjak iz 1853. sa stanom za pčelara.⁸ Od 1. 1. 1922. njime upravlja fakultet i od tada se zove Fakultetsko dobro. Na majuru, u Svetošimunskoj cesti 25, danas je Agronomski fakultet.^7,35

• Zoološki vrt

  Otvoren je 27. 6. 1925. s nekoliko lisica i sova, a 2025. proslavio je stotu obljetnicu. Adresa mu je Ulica Fakultetsko dobro 1.^19,20,21 Najstarija mu je građevina kameni ulazni toranj iz 1926., a unutra se ulazi preko mosta s četiri kamena lava.¹⁹

• Stadion Maksimir

  Dom GNK Dinama, na Maksimirskoj cesti 128.^16,15 Prema gradskoj natječajnoj brošuri, prva sportska građevina na tom mjestu bio je drveni velodrom inženjera Gustava Hermanna iz 1897.¹⁸ Nakon potresa 2020. kapacitet je smanjen na 24.851 sjedeće mjesto.¹⁶

• Kažotićev trg

  Središnji trg Željezničke kolonije, nazvan po Augustinu Kažotiću.²² Na njemu je dominikanski samostan, otvoren u svibnju 1927. na zemljištu koje je darovao nadbiskup Bauer. Sjeverno krilo dograđeno mu je 1930.⁶

Jeste li znali?

• 1Na majuru su se uzgajale pijavice: istočno od potoka Bliznec bio je pijavičnjak, vrt s jezercem, a uz njega pčelinjak i nasad dudova za svilce.⁷
• 2Fernkornov konjanički spomenik sv. Jurja stajao je od 1867. na glavnom ulazu u park. Brončani odljev od 1908. stoji na Trgu Republike Hrvatske.^8,53
• 3Od 1947. do 1953. iz Maksimira je prema Novakima vozila pionirska željeznica kolosijeka širine 600 mm, duga 2.552 m, na kojoj su radila djeca u željezničarskim odorama. Bila je prva pionirska željeznica u socijalističkoj Jugoslaviji, a zatvorena je zbog gubitaka.^46,47
• 4Prema upravi parka, gustoća populacije crvenoglavog djetlića u Maksimiru jedna je od najvećih na svijetu, a ondje je zabilježeno više od sto vrsta ptica.¹

Svakodnevica u Maksimiru

Najam u Maksimiru

Susjedni kvartovi

• PeščenicaVodič kroz kvart
• KvatrićVodič kroz kvart
• RavniceVodič kroz kvart
• ŠalataVodič kroz kvart
• VolovčicaVodič kroz kvart
• BukovacVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Maksimir i Donji grad
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornja Dubrava
• Usporedi četvrti: Maksimir i Gornji grad – Medveščak
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život u Maksimiru