TuškanacLjetnikovci, vile i park-šuma sjeverno od Ilice

Tuškanac ukratko

• Do Trga ZET-om15 min
• Do centra zračnom linijom1,1 km
• Stanovnici MO (2021.)³⁹2.154
• Površina MO³⁹129,44 ha

Gdje je Tuškanac

Tuškanac je ime park-šume, stambene četvrti na brijegu sjeverno od Ilice i mjesnog odbora.^45,3,39 Kvart pripada gradskoj četvrti Gornji grad – Medveščak i pokriva ga jedan mjesni odbor, Tuškanac, sa sjedištem u Jabukovcu 28.^38,39 Kvartovi nemaju službene granice, pa Tuškanac ovdje opisujemo kroz taj odbor. Tuškanac nije zasebno naselje: prema odluci iz 2009. odbor obuhvaća dio naselja Zagreb.³⁸

Odboru pripada parna strana Ilice od broja 40 do 82, a granica od Ilice ide na sjever do Zelengaja i Kraljevca te se penje do četvrti Podsljeme. Odbor obuhvaća ulice Gornje Prekrižje, Tuškanac, Slavujevac, Paunovac, Jabukovac i Krležin gvozd sve do Dubravkina puta.^38,40 Sama šetnica Dubravkin put, ljetna pozornica, Cmrok i Dežmanova ulica pripadaju susjednom odboru Gornji grad, a Britanski trg odboru „Ivan Kukuljević – Sakcinski”.^40,19

Za i protiv: život na Tuškancu

Kakav je život na Tuškancu

Tuškanac je četvrt vila i obiteljskih kuća. Studija Instituta za povijest umjetnosti (IPU) navodi da su Josipovac i Tuškanac od početka 20. stoljeća bili među najelitnijim zagrebačkim adresama.⁷ Stambena gradnja počela je ljetnikovcima krajem 19. stoljeća, a nastavila se vilama od 1909. do 1930-ih. Od 44 zagrebačka ljetnikovca sagrađena između 1888. i 1900. većina je nastala na Josipovcu, Tuškancu i Gornjem Prekrižju.⁷

Četiri sačuvana ljetnikovca zaštićena su kao pojedinačna kulturna dobra, tri u Ulici Ivana Gorana Kovačića (brojevi 17, 33 i 37) i jedan u Nazorovoj 55.⁷ Od 1909. do 1931. arhitekti Aladar Baranyai i Slavko Benedik podigli su na Tuškancu niz luksuznih rezidencija, među njima i vlastite obiteljske kuće.^7,1 Rokov perivoj između 1910. i 1934. izgrađen je vilama zagrebačke umjetničke elite, među ostalima Ljube Babića, Joze Kljakovića i Naste Rojc.⁷ Vilu Botteri na Tuškancu 54A projektirali su 1932. Frane Cota i Zvonimir Požgaj.⁴⁶

Muzej grada Zagreba piše da su Miroslav i Bela Krleža na Gvozdu živjeli daleko od gradske vreve, s pogledom na Gornji grad i crkvu sv. Marka.¹⁰

Josipovac

Današnje ulice Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića, koje su se obje izvorno zvale Josipovac. Ondje je od 1887. do 1896. nastalo prvo naselje ljetnikovaca.⁷

Rokov perivoj

Brijeg koji se nekad zvao Penezna gorica, nekadašnje groblje Gradeca s kapelom sv. Roka.^15,16

Gornje Prekrižje

Ulica s ljetnikovcima s kraja 19. stoljeća, koja se penje do granice četvrti Podsljeme.^7,38

Krležin gvozd

Dio Tuškanca koji od 1928. nosi ime povijesne planine Gvozd. Na broju 23 je Vila Rein, u kojoj su živjeli Miroslav i Bela Krleža.¹⁰

Odakle ime Tuškanac

Pouzdana etimologija ne postoji, a ime se najčešće povezuje s Toskanom; Hrvatski jezični portal kod imena Tuškanac upućuje na natuknicu Toskana.² Prema jednoj priči, ime je došlo od varoškog suca, Talijana iz Toskane, „Toskanca”. Zagrebački leksikon, kako ga navodi Wikipedija, tu priču smatra pučkom etimologijom, a stariji oblik imena bio je Tuškanec.¹ ZGportal navodi i drugu verziju, prema doseljenicima iz Toskane u 14. stoljeću, ali uz ogradu „navodno”.³

Josipovac, stari naziv današnjih ulica Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića, nazvan je po kapelici sv. Josipa u samostanu sestara magdalenki.⁷

Tuškanac kroz povijest

Od srednjeg vijeka do 18. stoljeća kod današnjeg kina bilo je Zvezdišće, gubilište na kojem su žene osuđene za vještičarenje pogubljivane i spaljivane. Marija Jurić Zagorka ondje je smjestila prizor spaljivanja u romanu Grička vještica.^4,1,6 Građansko streljačko društvo podiglo je 1808. na starom gubilištu drvenu streljačku kućicu, a 1. rujna 1838. otvorilo je društveni dom, današnje kino.^4,7,5,6 Prema Gjuri Szabi, kojeg navodi Vijenac, dom je bio omiljeno sastajalište iliraca do otvaranja Narodnog doma 1847.⁵

Sofijin put, današnji Dubravkin put, otvoren je 1883.^7,1 Regulatorna osnova Milana Lenucija iz 1887. ucrtala je „zelenu potkovu” šumskih šetališta i prvo naselje ljetnikovaca na Josipovcu, a donji dio Tuškanca zabranom gradnje sačuvala je za šumu.^7,1 Zemljište samostana magdalenki, koji je zemaljska vlada kupila 1886., podijeljeno je na 20 parcela prodanih isključivo za ljetnikovce. Kuće su građene od 1887. do 1896., po uzoru na bečka predgrađa Währing i Döbling.⁷

Od 26. prosinca 1923. do 10. veljače 1929. bivša streljana bila je druga pozornica Hrvatskoga narodnog kazališta, sa 67 premijera, a od kraja 1920-ih u njoj je kino.^5,6,1 Potresi i oluja 2023. oštetili su nosivu konstrukciju kina, a Grad je 15. travnja 2026. pokrenuo javnu nabavu za obnovu, procijenjenu s opremanjem na 7 milijuna eura bez PDV-a.²⁴

1. srednji vijek – 18. st.Kod današnjeg kina je gubilište Zvezdišće.^4,1
2. 1808.Streljačko društvo gradi drvenu streljačku kućicu.^4,7
3. 1838.Otvoren je društveni dom streljačkog društva, današnje kino.^5,6
4. 1887.–1896.Na Josipovcu se grade ljetnikovci.⁷
5. 1923.–1929.Bivša streljana druga je pozornica HNK.^5,6
6. 1952.Miroslav i Bela Krleža sele se na Gvozd 23.¹⁰
7. 1954.Otvorena je ljetna pozornica Kazimira Ostrogovića.^19,20
8. 1965.OŠ Jabukovac dobiva novu zgradu, a Lovački muzej seli se u Nazorovu ulicu.^30,17
9. 2008.Otvorena je javna garaža Tuškanac.^26,28
10. 2012.Obnovljena ljetna pozornica ponovno se otvara.^19,20,21
11. 2023.Program oštećenog kina od listopada se prikazuje u drugim dvoranama.^24,23
12. 2026.Grad pokreće javnu nabavu za obnovu kina, a zamjenik gradonačelnika u listopadu kaže da je izvođač pronađen.^24,25

Što vidjeti na Tuškancu

• Kino Tuškanac

  Kino je na adresi Tuškanac 1, u domu streljačkog društva iz 1838., kojem je velika dvorana dograđena do 1885.^5,6,4 Prema Vijencu, autor projekta nije poznat: Gjuro Szabo pripisivao ga je Bartolu Felbingeru, a Lelja Dobronić to je osporila jer su nacrti izgubljeni.⁵

• Dubravkin put i ljetna pozornica

  Šetnica samo za pješake vodi kroz šumu od Cmroka do Ilice; prema ZGportalu duga je gotovo dva kilometra.^3,22 Ljetna pozornica Kazimira Ostrogovića otvorena je 1954., oko 1970. prestala je raditi, a 2012. obnovljena je prema izvornom projektu. Ima oko 200 klupa za najviše oko 500 ljudi.^19,20,21

• Drveni paviljon i spomenik Nazoru

  Osmerokutni glazbeni paviljon od hrastovine napravljen je za gospodarsku i šumarsku izložbu 1891. i preseljen na Josipovac na zahtjev Hermana Ehrlicha. Zaštićeno je kulturno dobro od 1962.^12,7 Pred njim je od 1972. brončani spomenik Vladimiru Nazoru Stjepana Gračana, visok 3,5 metra.¹³

• Vila Ehrlich-Marić

  U Ulici Ivana Gorana Kovačića 37, na najvišoj i najvećoj parceli starog Josipovca.^7,8 Herman Ehrlich ondje je 1890.–1891. sagradio ljetnikovac s restoranom Josipovac, a Aladar Baranyai preoblikovao ga je 1928. za industrijalca Artura Marića. Nakon 1945. u vili je živio i umro Vladimir Nazor.^7,8 Danas je u njoj Hrvatski muzej arhitekture HAZU, osnovan 1995.^9,8

• Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža

  Stan na prvom katu Vile Rein (Krležin gvozd 23), u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli od 1952. do kraja života. Prema Muzeju grada Zagreba, ondje je oko 4.300 knjiga i izvorni namještaj.¹⁰ Ispod Gvozda, na Dubravkinu putu, stoji Krležin kip Marije Ujević-Galetović.¹⁴

• Kapela sv. Roka

  Zavjetnu kapelu protiv kuge podigli su građani Gradeca sredinom 17. stoljeća, a biskup Martin Borković posvetio ju je 1682.^15,16 Rokov perivoj bio je groblje Gradeca, na kojem je pokopan i Vatroslav Lisinski; ukopi su prestali 1877.^15,7

• Lovački muzej

  Muzej Hrvatskoga lovačkog saveza u Ulici Vladimira Nazora 63, u bivšoj Vili Wohlmuth iz 1926. Ondje je otvoren 26. veljače 1965. i zauzima oko 1.000 m².^17,18

Jeste li znali?

• 1Prema Vijencu, zgrada kina starija je 57 godina od zgrade HNK i dovršena je dvije godine prije predstave iz 1840. koja se smatra početkom Hrvatskoga narodnog kazališta.⁵
• 2Prema Večernjem listu, na Tuškancu je bilo prvo igralište KK Lokomotive, kluba iz kojeg je nastala Cibona. Izložba „Vukovi s Tuškanca” u garaži 2019. podsjetila je na to igralište i na legende poput Dražena Petrovića i Krešimira Ćosića.^29,28
• 3Prema Tržnicama Zagreb, tržni red iz 1925. za tržnicu na Britanskom trgu zabranjivao je prodaju mladog krumpira manjeg od kokošjeg jajeta.³²
• 4Potok Tuškanac tekao je današnjim Dežmanovim prolazom i Frankopanskom ulicom, a nadsvođen je tek 1890-ih.¹¹

Svakodnevica na Tuškancu

Najam na Tuškancu

Susjedni kvartovi

• Gornji gradVodič kroz kvart
• PantovčakVodič kroz kvart
• MedveščakVodič kroz kvart
• KaptolVodič kroz kvart
• ŠalataVodič kroz kvart
• RibnjakVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Gornji grad – Medveščak i Črnomerec
• Usporedi četvrti: Gornji grad – Medveščak i Donji grad
• Usporedi četvrti: Gornji grad – Medveščak i Maksimir
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život na Tuškancu