ČrnomerecPivovara, stare vojarne, Lauba i tramvajsko okretište

Črnomerec ukratko

• Do Trga ZET-om18 min
• Do centra zračnom linijom3,3 km
• Pivovara na Ilici od^1,191893.
• Stanovnici MO „Bartol Kašić” (2021.)¹⁰3.313

Gdje je Črnomerec

Črnomerec je ime i gradske četvrti i kvarta. Gradska četvrt Črnomerec osnovana je Statutom Grada Zagreba 1999. i ima osam mjesnih odbora, a nijedan se ne zove Črnomerec.^3,8,2 Kvart je svakodnevni naziv bez službene granice.^8,11 U najužem smislu tako se zove kraj oko tramvajskog okretišta, a Mladen Klemenčić jezgrom kvarta smatra oko kilometar Ilice od Mandalice do Mitnice.^1,3

Taj uski Črnomerec uglavnom dijele dva mjesna odbora: „Bartol Kašić”, većinom južno od Ilice do pruge, i Kustošija – centar, kojemu pripada okretište.⁸ Gradske tablice iz 2023. terminal i okretište svrstavaju u Kustošiju – centar, a Ilicu kod kućnog broja 272 u „Bartol Kašić”.⁹ Ulica Črnomerec i Topnička sjeverno od Ilice pripadaju odboru „Sveti Duh”, a istočni dio Ilice, prema Donjem gradu, odboru „Ban Keglević”.⁸ Prema Klemenčiću, kvart leži između Donjeg grada na istoku, Kustošije na zapadu i Trešnjevke na jugu.¹

Za i protiv: život na Črnomercu

Kakav je život na Črnomercu

Oko 1900. Črnomerec je rastao kao industrijska i vojna zona i izgledao kao gradski rub, s prizemnicama i okućnicama raštrkanima između tvornica i vojarni.¹ Tijekom 20. stoljeća zamijenile su ih višekatnice, pa na Ilici danas stoje zgrade vrlo različite starosti.¹ Mnoge stambene zgrade na Ilici iz pedesetih i šezdesetih gradile su tvrtke i ustanove za svoje zaposlenike: tvornica Me-Ga onu na broju 230, a Tipografija onu na broju 181.¹

Uz Ilicu, druga duga ulica nizinskog dijela je potez Prilaza baruna Filipovića i Ulice grada Mainza.¹ Ulica grada Mainza do kraja je obrubljena zgradama tek početkom 21. stoljeća, a Prilaz baruna Filipovića ostao je otvoreniji, sa samostojećim zgradama, zelenilom, tvornicama i bivšim vojarnama.¹ Najstarija zgrada u Cankarevoj blok je općinskih stambenih kuća oko unutarnjeg dvorišta (Cankareva 12–20), građen od 1928. do 1938. prema projektu Ede Miklosza Schreinera i Ivana Zemljaka.¹ Klemenčić Cankarevu, Prešernovu i Gregorčičevu, nazvane po slovenskim piscima, zove slovenskim kutkom; slovenska imena nose i Bleiweisova i Slovenska ulica.¹

Prema Klemenčiću, ovdje su nekad živjeli mahom radnici, službenici i sitni obrtnici, a 2013. opisao je Črnomerec kao sve više miran stambeni kvart blizu središta, ali podalje od gradske vreve.¹ Mjesni odbor „Bartol Kašić” između popisa 2001. i 2011. izgubio je oko petine stanovnika, najviše u četvrti, a 2021. imao ih je 3.313, više nego 2011.^12,10

Grad je 2020. zapisao da se stare industrijske lokacije uz Ilicu i prugu prenamjenjuju u stambene, mješovite i javne zone, a Laubu je naveo kao uspješan primjer.¹² Nova zgrada sa stanovima, uredima i vrtićem, na području urbanističkog plana Gradišćanska – Cankareva – Ulica baruna Filipovića, dobila je uporabne dozvole od srpnja do rujna 2025.⁴³ Grad je predložio da za 4,71 milijuna eura kupi njezin prostor za vrtić sa šest skupina.⁴³

Mandalica

Ime dolazi od gostionice „K Mandalici”, koju je 1866. na Ilici 214 otvorio gradski zastupnik Antun Kocijan. Kuća je srušena šezdesetih, a Mandaličina ulica nazvana je po gostionici i po mandalici, starom nazivu za marelicu.¹

Mitnica

Mjesto gdje Ilica prelazi potok Črnomerec. Ondje je stajala gradska mitnica; mitnice su ukinute nakon 1945., ali se ime mjesta zadržalo.^1,5

Odakle ime Črnomerec

Prema Mladenu Klemenčiću, ime dolazi od medvedničkog potoka i nekadašnjeg prigradskog sela, koje se u izvorima javlja kao Č(e)rnomerec i Č(e)rnomerci.^1,3 U gornjem toku potok se zove Veliki potok, a Grad u svojoj publikaciji piše „Veliki potok (Črnomerec)”.^5,12 Ulica Črnomerec, nazvana po potoku, vodi od Ilice uz potok prema sjeveru.¹

Božidar Duduković u Hrvatskom planinaru 1993. tvrdi obrnuto, da je ime najprije pripadalo zemlji i selu, a tek kasnije potoku.⁴ Navodi da se u 14. stoljeću spominju teritorij i selo istog imena te da ime potječe od slavenskog muškog imena Črnomer ili Črnomir.⁴ Potok se, piše Duduković, prije zvao Kuhinšćak, a kao Črnomerec prvi se put javlja u ispravi iz 1477.⁴

Gradska legenda ime povezuje s nepoštenim mjerenjem na vagi.¹ Klemenčić piše da za to u povijesnim izvorima nema potvrde.¹

Črnomerec kroz povijest

Črnomerec se spominje već u 13. i 14. stoljeću kao jedno od naselja kmetova Gradeca.^2,5 Prema novinaru Branimiru Špoljariću, staro selo obuhvaćalo je današnji Kuniščak, Topničku, Krčelićevu, donji dio Ilice i Ulicu Sveti Duh.⁵ Prema Gradu, selo je 1819. imalo 197 stanovnika, a 1878. njih 725.²

Prvi zagrebački kolodvor, današnji Zapadni, otvoren je 1. listopada 1862. i do 1892. bio je glavni gradski kolodvor.⁴¹ Klemenčić piše da je njegov položaj na zapadnom rubu Donjeg grada presudno usmjerio širenje grada prema zapadu.¹ Pruge prema Zidanom Mostu i Karlovcu ubrzale su razvoj industrije.² Ciglane su izgrađene na Ilici 157 (1870.) i Ilici 288 (1885.).² Godine 1893. počele su raditi pivovara i Franckova tvornica cikorije u Vodovodnoj, gdje Franck i danas ima sjedište.^1,19,20 Između 1888. i 1911. izgrađene su Rudolfova, Domobranska, Topnička i Konjanička vojarna.¹

Konjski tramvaj vozio je Ilicom od 1891. samo do Vodovodne ulice.^1,13 Prema Klemenčiću, pruga je 1911. elektrificirana i produljena do Črnomerca, a kod Mitnice je izgrađeno okretište.¹ Prema Špoljariću, potok Črnomerec bio je zapadna granica Zagreba i iza mitnice počinjala je Kustošija.⁵ Grad u povijesti četvrti kao granicu do 1945. navodi potok Kustošak.² Kad je 1937. osnovana općina Kustošija, Černomerec je bio jedno od njezinih mjesta, uz Frateršćicu, Gorence, Gornju i Donju Kustošiju, Ljubljanicu i Rudeš.⁶

Godine 1928. na prostor južno od Prilaza baruna Filipovića iz Karlovca je preseljena tvornica Kaštel.¹ Njezin vlasnik Eugen Ladanyi ondje je 1935. s kemičarom Vladimirom Prelogom počeo proizvoditi lijekove, a 1941. tvornica je postala Pliva.¹ Pliva je i danas na Prilazu baruna Filipovića 25.²⁹ Zapadni dio današnje četvrti pripojen je Zagrebu tek 1945.² Općina Črnomerec ponovno je uspostavljena 1974. i ukinuta krajem 1990.^7,2 U potresu 2020. oštećeni su kampus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, glavna zgrada Rudolfove vojarne i stari dio doma zdravlja.^33,35,31 Iste godine, prema Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, bujica s Medvednice poplavila je zgrade i ulice u nekoliko predgrađa, među njima i na Črnomercu.⁴⁰

1. 13.–14. st.Črnomerec se spominje kao naselje kmetova Gradeca.^2,5
2. 1862.Otvoren je prvi zagrebački kolodvor, današnji Zapadni.⁴¹
3. 1888.–1889.Gradi se Rudolfova vojarna, nazvana po prijestolonasljedniku Rudolfu.^1,35
4. 1893.Franckova tvornica u Vodovodnoj počinje raditi 21. lipnja, a pivovara na Ilici svečano je otvorena 12. srpnja.^1,19,20
5. 1896.Škola kod Svetog Duha, danas OŠ Pavleka Miškine, 5. prosinca počinje raditi u današnjoj zgradi.^25,1
6. 1909.Slavoljub Penkala gradi hangar na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerca.¹⁸
7. 1911.Prema Klemenčiću, električni tramvaj stiže do Črnomerca.¹
8. 1937.Černomerec postaje dio nove općine Kustošija.⁶
9. 1945.Zapadni dio današnje četvrti pripojen je Zagrebu.²
10. 1974.–1990.Črnomerec je ponovno zasebna općina.^7,2
11. 1980.Tramvajsko okretište premješteno je s Mitnice na današnje mjesto, na zemljište nekadašnje ciglane.¹
12. 1999.Osnovana je gradska četvrt Črnomerec.^3,1
13. 2011.U bivšoj jahaonici konjaničke vojarne otvorena je Lauba.^17,1
14. 2021.Srušeni su posljednji dimnjaci Ciglane, a obnova autobusnog terminala je završena.^37,16

Što vidjeti na Črnomercu

• Lauba

  Jahaonica konjaničke vojarne, projektirana 1910., u kojoj je Tekstilni kombinat Zagreb radio do 2008. Preuređena prema natječaju iz 2007., otvorena je 2011. kao kuća za ljude i umjetnost. Zgrada je zaštićeni spomenik kulture, na Prilazu baruna Filipovića 23a.^17,1

• Zagrebačka pivovara

  Osnovana 1892. i izgrađena na Ilici prema projektu Kune Waidmanna. Otvorena je 12. srpnja 1893., s vrtom za 1.500 gostiju, i pivo i danas kuha na istom mjestu, na Ilici 224.^1,19 Zgrada pivovare iz 1962. na adresi Cankareva 6 / Gregorčičeva 2 nosi znak pivovare na pročelju.¹

• Kampus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

  Bivša Domobranska vojarna na Ilici 244, sagrađena 1898.–1899. prema planu Milana Lenucija. Zagrebačka nadbiskupija preuzela ju je 2006.^33,1 Građevinski radovi na obnovi završili su u listopadu 2025., a tada je još predstojalo uređenje okoliša i interijera. Prema sveučilištu, u obnovljenoj zgradi 244 J bit će studentski smještaj za 162 osobe.³⁴

• Rudolfova vojarna

  Građena 1888.–1889. između Ilice i kolodvora. Vojska ju je koristila do 1978., kad je srušeno 10 od 14 zgrada; prostor je krajem sedamdesetih postao gradski park, a četiri sačuvane, zaštićene zgrade postale su državni i gradski uredi.^1,35

• Teatar EXIT

  Kazalište se 1998. uselilo u kinodvoranu Centra za kulturu i film Augusta Cesarca na Ilici 208. Sjedište i radionice centra su na Ilici 227.^21,22

• Okretište i terminal Črnomerec

  Okretište je 1980. premješteno s Mitnice na zemljište nekadašnje ciglane.¹ Autobusni terminal obnovljen je od listopada 2020. do ožujka 2021., s 14 novih nadstrešnica i LED rasvjetom.¹⁶

• Bivša Ciglana

  Uz okretište, Ilica – Ciglanska 7. Posljednja dva dimnjaka, visoka 49,8 i 62,2 metra, oštećeni u potresima 2020., srušeni su miniranjem u podne 21. veljače 2021.³⁷ Index je u prosincu 2025. pisao o planu za oko 1.000 stanova na bivšoj Ciglani; prema Gradu, prije toga je potreban javni urbanističko-arhitektonski natječaj.³⁸

Jeste li znali?

• 1Avion Slavoljuba Penkale, kojim je upravljao Dragutin Novak, izveo je 1910. prvi javni let.¹⁸
• 2Za otvorenje pivovare 1893. produljena je pruga konjskog tramvaja, koji se inače okretao kod gostionice „K Mandalici”.¹
• 3U Prvom svjetskom ratu u školi kod Svetog Duha bili su vojarna i vojna bolnica.¹
• 4Klemenčić je 2013. pisao da se miris prženja kave iz Francka ili kuhanja sladovine iz pivovare može osjetiti samo između Mandalice i Mitnice.¹
• 5Ulica grada Mainza nosi ime prvoga grada s kojim je Zagreb 1967. uspostavio suradnju.¹

Svakodnevica na Črnomercu

Najam na Črnomercu

Susjedni kvartovi

• Sveti DuhVodič kroz kvart
• KustošijaVodič kroz kvart
• VoltinoVodič kroz kvart
• Šestinski dolVodič kroz kvart
• JelenovacVodič kroz kvart
• LjubljanicaVodič kroz kvart

• Usporedi četvrti: Črnomerec i Gornji grad – Medveščak
• Usporedi četvrti: Črnomerec i Podsljeme
• Usporedi četvrti: Črnomerec i Podsused – Vrapče
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Česta pitanja: život na Črnomercu