Podsused – VrapčeOd potoka Vrapčaka do Krapine: stara sela, Gajnice, Susedgrad i bivša cementara

Podsused – Vrapče ukratko

• Stanovnika (popis 2021.)³⁶44.910
• Kućanstava u najmu³⁷4,8 %
• Površina⁴⁰36,1 km²
• Kvartova u vodiču4
• Mjesnih odbora⁴¹7

Najamnine su tražene cijene iz aktivnih oglasa na NajamStanova, a podaci o stanovnicima i najmu iz popisa 2021. Kućanstva u najmu su ona koja plaćaju tržišnu najamninu.

Gdje je Podsused – Vrapče

Podsused – Vrapče najzapadnija je zagrebačka gradska četvrt.^4,5 Na sjeveru i zapadu njezina je granica ujedno granica Grada Zagreba. Na zapadu, na rijeci Krapini, susjed je grad Zaprešić, a na jugozapadu, na Savi, Sveta Nedelja.^2,4,5 Na jugu granica na kratkom dijelu ide južnom obalom Save, uz Novi Zagreb – zapad, a zatim presijeca rijeku, prolazi Susedskim poljem i Ulicom Velimira Škorpika ide na sjever, preko Samoborske ceste, do pruge Zagreb – Ljubljana.²

Odatle je s južne strane Stenjevec. Granica ide južnom stranom pruge prema istoku, kod Mangartske ulice prelazi na njezinu sjevernu stranu, uz Aleju grada Bologne, a od Topolčice ide sredinom Aleje do Ilice.² Na istoku je Črnomerec. Granica presijeca Ilicu između kućnih brojeva 389 i 393, ide Rogininom ulicom i kroz Grmoščicu na sjever, zatim ulicama i šumskim putovima na obroncima te zapadnom stranom potoka Vrapčaka do katastarske općine Šestine i granice Grada.^1,2 Sjeverni, nenaseljeni dijelovi četvrti pripadaju Parku prirode Medvednica.^13,5

Kvartovi u Podsusedu – Vrapču

• VrapčeStaro kaptolsko selo uz potok Vrapčak, s crkvom sv. Barbare i bolnicom iz 1879.; ovoj četvrti pripadaju brdsko Gornje Vrapče i Vrapče – centar.Vodič kroz kvart Vrapče
• PodsusedStaro trgovište pod ruševinama Susedgrada, sa zaštićenom jezgrom oko Podsusedskog trga, kućama i vilama s vrtovima te nekadašnjom cementarom.Vodič kroz kvart Podsused
• GajniceRadničko naselje tvornice Jedinstvo, započeto 1948. i većim dijelom izgrađeno 1970-ih i 1980-ih, s ulicama nazvanima po latinskoameričkim državama.Vodič kroz kvart Gajnice
• StenjevecStaro selo oko barokne crkve na mjestu rimskog naselja; ovoj četvrti pripadaju dio sjeverno od pruge, uz Gospodsku ulicu, i brdsko selo Gornji Stenjevec.Vodič kroz kvart Stenjevec

Vijeće četvrti i mjesni odbori

Statutom Grada Zagreba od 14. prosinca 1999. osnovano je 17 gradskih četvrti.³ Granice i sjedišta uređuje Odluka o granicama područja i sjedištima gradskih četvrti od 26. veljače 2009., s izmjenama iz 2017. i 2020.; pročišćeni tekst vrijedi od 12. studenoga 2020.^1,2 Mjesni odbori ove četvrti osnovani su u veljači 2009.^9,10 Vijeće četvrti izabrano 2025. ima 15 članova i konstituirano je 23. lipnja 2025.^6,7 Sjedište četvrti i njezina područnog odsjeka je u ulici Sigetje 2, na istoj adresi kao sjedište četvrti Stenjevec.^1,2,8

Nakon Drugoga svjetskog rata područje je bilo izvan granica Zagreba, iako su ondašnji mjesni narodni odbori pripadali zagrebačkom kotaru. Dijelovi odbora Borčec, Podsused, Stenjevec Gornji i Vrapče Gornje – Bregi ušli su u granice grada 23. prosinca 1949.⁹ Od 1952. dijelovi današnje četvrti bili su u perifernim općinama Podsused, Vrapče i Stenjevec. Općina Susedgrad osnovana je 1955., a 1962. pripojena je Općini Črnomerec. Od 1974. do 1990. današnje četvrti Podsused – Vrapče i Stenjevec činile su gradsku Općinu Susedgrad.⁹

7 mjesnih odbora u četvrti Podsused – Vrapče: Gajnice, Gornje Vrapče, Gornji Stenjevec, Perjavica - Borčec, Podsused, Stenjevec - sjever, Vrapče - centar.⁴¹

Stanovnici u Podsusedu – Vrapču

Prema popisu 2021. u Podsusedu – Vrapču je živjelo 44.910 stanovnika u 16.491 kućanstava. Tržišnu najamninu plaćalo je 795 kućanstava, odnosno 4,8 % (Zagreb: 7,7 %). Prosječno kućanstvo imalo je 2,7 člana.^36,37

Četvrt ima 36,1 km², pa na četvornom kilometru živi oko 1.243 ljudi (prosjek Zagreba: 1.196).⁴⁰

Dijelovi četvrti: što je gdje u Podsusedu – Vrapču

Pruga dijeli četvrt na pretežito stambeni sjeverni i pretežito gospodarski južni dio.⁴ Gradska analiza iz 2019. južni, veći dio opisuje kao urbaniziran, a brdski sjever kao kraj koji je zadržao ponešto seoskih obilježja. Prema stvarnom korištenju zemljišta 2011., šume su pokrivale 44,9 % četvrti, poljoprivredne i neuređene površine 20,3 %, a stambene i mješovite 19,4 %. Zelenilo čine Medvednica na sjeveru, doline potoka Vrapčaka i Dubravice te, među ostalima, šume Susedgrad, Goljački breg i Lisičina.⁵

Uz Stenjevec i Vrapče, najstarija su naselja Orešje, Kostanjek, Dolec, Bizek, Dolje, Jarek, Goljak, Borčec, Perjavica i Lisičina. Na popisu 1890. Borčec je imao 780 stanovnika, a Bizek i Dolje po 400. Prvi jači poticaj naseljavanju dala je pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak. Zagorska željeznica sagrađena je 1886., a uskotračna pruga Zagreb – Samobor puštena je u promet 14. svibnja 1901.⁹

Gajnice su planirane 1948. i 1949. kao naselje za radnike tvornice Jedinstvo u Jankomiru. Ime su dobile po seoskom putu Gajnica, toponimu koji označava mladu šumu. Do sredine 1950-ih izgrađena je samo jezgra od 11 zgrada s obiteljskim stanovima te internat i samački hotel, manji dio od onoga što je plan predviđao.¹¹ Broj stanovnika naglo je porastao 1970-ih i 1980-ih, s gradnjom novog naselja Gajnice i stambenog bloka Stenjevec – sjever. Vrapče je 1880. imalo 245 stanovnika, 1931. njih 1.994, a 1971. njih 13.180.⁹

Tvornicu cementa u Podsusedu 1908. osnovala je obitelj Mandl pod imenom Croatia, a od 1950. zvala se Sloboda. Rad je obustavila 1988., kad se zbog intenzivnog iskapanja lapora aktiviralo klizište Kostanjek.^12,14 Gradski letak iz 2020. navodi da prostor cementare dijeli četvrt u smjeru istok – zapad. U Podsusedu je, prema istom letku, i najveći kamenolom u Zagrebu, Podsusedsko dolje, uz kamenolom Bizek.⁴ Analiza iz 2019. cementaru i INA-u Vrapče navodi kao napuštene industrijske površine, a GUP uz Škorpikovu ulicu planira velike gospodarske zone.⁵

Susedgrad

Kraljevska utvrda koja se u izvorima prvi put spominje 1316.; Grad navodi da ju je te godine sagradio Karlo Robert Anžuvinac.^14,9 U 16. stoljeću posjed je došao u ruke Franje Tahija, a seljačka buna 1573. na području Susedgrada i Gornjeg Stenjevca izbila je 3. veljače.⁹ Gradski letak iz 2020. ubraja je među najvažnije srednjovjekovne utvrde u Zagrebu.⁴

Kostanjek

Staro naselje po kojem je nazvano klizište; Ulica Kostanjek većinom pripada Mjesnom odboru Gornji Stenjevec.^9,12,10 Rudarsko-geološko-naftni fakultet ondje je 2014. otvorio opservatorij za praćenje klizišta.¹²

Gornji Stenjevec

Brdsko selo po kojem se zove mjesni odbor; u njemu su i ulice Karažnik i Glavica.¹⁰ Dijelovi njegova područja ušli su u granice grada 23. prosinca 1949.⁹ Između popisa 2001. i 2011. broj stanovnika znatnije je porastao samo u odborima Gornji Stenjevec i Perjavica – Borčec.⁴

Perjavica – Borčec

Mjesni odbor nosi imena dvaju starih sela, Perjavice i Borčeca.^9,10 Borčec je 1890. bio najnapučenije selo na ovom području, a dijelovi njegova odbora ušli su u granice grada 1949.⁹ Odboru pripadaju ulica Medpotoki te dijelovi Bolničke ceste i Zelene magistrale.¹⁰

Dubravica – Karažnik

Područje uz ulice Dubravica i Karažnik, koje sa zapada i sjevera omeđuju Gajnice.¹⁰ Gradski letak iz 2020. ondje navodi planirane nove stambene zone te zone sporta i rekreacije, a za područje vrijedi Urbanistički plan uređenja Dubravica – Karažnik.^4,5

Odakle ime Podsused – Vrapče

Ime spaja dva stara toponima. Podsused označava naselje podno staroga feudalnog posjeda Sused, odnosno utvrde Susedgrad.^9,14 Ime Vrapče Grad izvodi iz staroslavenske riječi rab, koja je značila rob ili kmet, i povezuje ga s najvećim feudalnim posjedom u kraju, koji je Bela III. darovao Kaptolu.⁹

Ceste, pruge i linije u Podsusedu – Vrapču

Prema Gradu, glavne ceste prema središtu u smjeru istok – zapad su Aleja Bologne, Samoborska cesta, Ilica, Karažnik i Bolnička, a u smjeru sjever – jug Vrapčanska, Gospodska, Dubravica i Zelena magistrala.^4,5 Prema letku iz 2020., GUP planira most za vozila, pješake i bicikliste u produžetku Kovinske ulice, pješačko-biciklistički most Priobalna – Rakitje i podvožnjak Medpotoki ispod Aleje Bologne i pruge prema Stenjevcu.⁴

Pruga Zagreb – Ljubljana prolazi četvrti, a istočnije joj čini granicu.² Prema voznom redu za 2026., vlakovi od Glavnog kolodvora preko Zapadnog kolodvora i Kustošije prema Zaprešiću staju na stajalištima Vrapče, Gajnice i Podsused stajalište.¹⁵ Tramvaja nema; javni prijevoz čine autobusi i vlak.⁵

Autobus 119 vozi od Črnomerca do Podsused mosta, 116 od Ljubljanice do Podsused mosta, a 121 od Črnomerca preko Karažnika do Gajnica.^16,18,17 U Autobusnom pogonu Podsused ZET je 4. rujna 2026. pustio u pogon punionicu za električne autobuse.³²

Ured, zdravlje, policija i knjižnice u Podsusedu – Vrapču

Što se gradi u Podsusedu – Vrapču

• Tržnica Vrapče: nova zgrada tržnice građena je od ožujka do prosinca 2024., a prodaja na klupama počela je 22. veljače 2025. Projekt je vrijedio više od 3 milijuna eura.²⁸ Prema Večernjem listu iz kolovoza 2026., rješenje se pokazalo nepraktičnim i zakupci su postupno odlazili. Grad je naveo da su dodatni radovi, ugovoreni za 115.279 eura bez PDV-a, počeli 20. srpnja 2026., a završetak se očekuje 16. studenoga 2026.²⁹
• Podsusedski most: Grad je u prosincu 2025. raspisao nabavu od 3,6 milijuna eura bez PDV-a za obnovu najzapadnijeg zagrebačkog mosta, dugog više od 350 metara. Predviđeno je deset mjeseci radova, s početkom u proljeće 2026.^30,31 Prema tportalu, u lipnju 2026. radovi još nisu počeli jer se drugoplasirani ponuditelj žalio na izbor izvođača.³¹
• Punionica električnih autobusa u Podsusedu: ugovor o dodjeli 21 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka potpisan je u rujnu 2025.³³ ZET je punionicu pustio u pogon 4. rujna 2026.; ima 67 dvostrukih punjača, odnosno 134 mjesta za punjenje.³²
• Dubravica – Karažnik: konačni prijedlog izmjena GUP-a iz srpnja 2025. ondje predviđa novu zonu školske namjene, u katastarskoj općini Podsused.³⁴

Jeste li znali?

• 1Klinika za psihijatriju Vrapče radi od studenoga 1879. Bolnica sebe opisuje kao najveću i najstariju psihijatrijsku ustanovu u Hrvatskoj; planirana je za oko 300 bolesnika, a u jednom je razdoblju imala 1.500.²²
• 2Za cementaru je na obronku iznad Podsuseda, prema procjeni, iskopano 5,3 milijuna kubnih metara lapora, oko 13 milijuna tona.¹²

Najam u Podsusedu – Vrapču

Susjedne četvrti

• ČrnomerecVodič kroz četvrt
• Novi Zagreb – zapadVodič kroz četvrt
• StenjevecVodič kroz četvrt

• Usporedi četvrti: Podsused – Vrapče i Črnomerec
• Usporedi četvrti: Podsused – Vrapče i Novi Zagreb – zapad
• Usporedi četvrti: Podsused – Vrapče i Stenjevec
• Svi vodiči kroz zagrebačke kvartove

Ako tek birate dio grada, pročitajte kako je živjeti na Črnomercu ili vodič kroz gradsku četvrt Novi Zagreb – zapad, a za cijeli grad pogledajte najam stanova u Zagrebu.

Česta pitanja: život u Podsusedu – Vrapču